Tillgänglighetsdirektivet u Švedskoj: sankcijska naknada koju gotovo svi previde (i vite)
Koje kazne Švedska stvarno propisuje za kršenje Europskog akta o pristupačnosti: sankcijsku naknadu s gornjom granicom od 10 milijuna SEK i uz nju kaznu bez unaprijed određenog iznosa, koja se plaća sve dok se nedostatak ne otkloni. Sve izravno iz zakona Lag (2023:254), kojim je Švedska prenijela tillgänglighetsdirektivet.
Kratki odgovor
Švedska se često navodi kao država „bez fiksne kazne za EAA”. To nije točno. Švedski zakon propisuje sankcijsku naknadu (sanktionsavgift) od 10.000 do 10.000.000 švedskih kruna (SEK), odnosno otprilike od 900 do 900.000 eura, a uz nju i zasebnu kaznu bez gornje granice (vite), koja se ponavlja sve dok se problem ne otkloni. Pravila se primjenjuju od 28. lipnja 2025., a nadzor je podijeljen između pet tijela.
Tillgänglighetsdirektivet: švedski zakon i što iz njega proizlazi
U Švedskoj se Europski akt o pristupačnosti obično zove tillgänglighetsdirektivet (direktiva o pristupačnosti). Riječ je o Direktivi (EU) 2019/882. Švedska ju je prenijela zakonom Lag (2023:254) om vissa produkters och tjänsters tillgänglighet (Zakon o pristupačnosti određenih proizvoda i usluga). Kad Šveđani pretražuju tillgänglighetsdirektivet lag, misle upravo na taj zakon.
Od kada se primjenjuje? (När träder tillgänglighetsdirektivet i kraft?) Zahtjevi se primjenjuju od 28. lipnja 2025.
Što to znači u praksi? (Vad innebär tillgänglighetsdirektivet?) Zahtjeve za pristupačnost moraju ispunjavati određeni proizvodi (primjerice računala, pametni telefoni, e-čitači te samoposlužni i platni terminali) i određene usluge koje se pružaju potrošačima (među njima e-trgovina, potrošačke bankarske usluge, elektroničke komunikacije, e-knjige i dijelovi usluga putničkog prijevoza). Mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzeta su.
Je li riječ o WCAG-u? (Tillgänglighetsdirektivet WCAG) Ne izrijekom. Sukladnost se provjerava prema usklađenoj europskoj normi EN 301 549, koja se za web-stranice i aplikacije oslanja na WCAG 2.1 na razini AA. U praksi web-stranica koja ispunjava WCAG 2.1 AA pokriva većinu zahtjeva.
Je li to isto što i zakon DOS? Nije. DOS-lagen (Lag 2018:1937 om tillgänglighet till digital offentlig service) odnosi se na web-stranice i aplikacije javnog sektora. Privatna poduzeća koja nude obuhvaćene proizvode i usluge potrošačima podliježu zakonu Lag (2023:254).
Kazne objašnjene jednostavnim riječima
Švedska nadzornim tijelima daje dva različita instrumenta i vrijedi ih razlikovati.
Prvi je sankcijska naknada (sanktionsavgift): jednokratna novčana kazna za povredu, u iznosu od 10.000 do 10.000.000 SEK. Upravo nju previđa većina pregleda koji Švedsku svrstavaju među države „bez fiksnog iznosa”. Gornja granica postoji, samo je izražena u švedskim krunama.
Drugi je vite: uvjetna novčana kazna vezana uz nalog da se nedostatak otkloni. Iznos nije propisan unaprijed, nego ga određuje nadležno tijelo, a plaća se tek ako se nalog zanemari. Budući da se može izricati iznova, djeluje kao stalni pritisak („plaćajte dok se ne uskladite”) i potpuno je odvojena od sankcijske naknade.
| Sankcijska naknada (sanktionsavgift) | Uvjetna novčana kazna (vite) | |
|---|---|---|
| Što je | Jednokratna kazna za povredu | Kazna vezana uz nalog za otklanjanje nedostatka |
| Iznos | 10.000–10.000.000 SEK (≈ 900–900.000 €) | Tijelo ga određuje za svaki slučaj posebno |
| Kada se plaća | Kad tijelo donese odluku o povredi | Samo ako se nalog zanemari |
| Pravna osnova | Lag (2023:254), §§ 37.–40. | Lag (2023:254), § 35. |
Što zakon doslovno kaže
Raspon sankcijske naknade izričito je propisan u § 39. zakona Lag (2023:254):
„Sanktionsavgiften ska bestämmas till lägst 10 000 kronor och högst 10 000 000 kronor.”
(Naš prijevod: „Sankcijska naknada određuje se u iznosu od najmanje 10.000 i najviše 10.000.000 kruna.”)
– Lag (2023:254), § 39. (Riksdagen)
Vite je zasebno propisan u § 35.:
„Ett beslut om föreläggande enligt 32–34 §§ får förenas med vite.”
(Naš prijevod: „Uz nalog iz §§ 32.–34. može se odrediti uvjetna novčana kazna.”)
– Lag (2023:254), § 35.
Zakon izričito isključuje dvostruko kažnjavanje za isto: prema § 38. sankcijska naknada ne smije se izreći ako je povreda obuhvaćena nalogom uz vite, a tijelo je zbog te povrede već zatražilo da se vite dosudi (utdömande av vitet). Ta se dva instrumenta, dakle, međusobno isključuju i ne zbrajaju se.
Kako se određuje iznos
Formule nema. Unutar raspona od 10.000 do 10.000.000 SEK tijelo prema § 39. određuje iznos „med hänsyn till allvaret och omfattningen av åsidosättandet samt till omständigheterna i övrigt” (naš prijevod: „s obzirom na težinu i opseg povrede te ostale okolnosti”). Ako postoje posebni razlozi, naknada se može smanjiti djelomično ili u cijelosti, dakle i na nulu. Sankcijska naknada ne može se izreći ni ako je od prestanka povrede proteklo više od pet godina (§ 37.).
Preračunato po današnjem tečaju, gornja granica iznosi otprilike 900.000 eura, a donja oko 900 eura. Zato je pošteno reći „do otprilike 900.000 eura”, a ne „nema fiksne kazne”.
Tko provodi nadzor
Tu je Švedska doista iznimka: nema jedinstvenog tijela za pristupačnost. Nadzor nad primjenom zakona u privatnom sektoru podijeljen je između pet tijela, ovisno o sektoru:
| Tijelo | Nadležnost |
|---|---|
| PTS (Post- och telestyrelsen, regulator za poštu i elektroničke komunikacije) | Nadzor tržišta za sve proizvode; usluge elektroničkih komunikacija, bankarske usluge i e-trgovina; koordinacija ostalih tijela |
| Mediemyndigheten (tijelo za medije) | Usluge pristupa audiovizualnim medijima (titlovi, audiodeskripcija) |
| MTM (Myndigheten för tillgängliga medier, tijelo za pristupačne medije) | E-knjige |
| Konsumentverket (tijelo za zaštitu potrošača) | Određene usluge putničkog prijevoza |
| Transportstyrelsen (tijelo za promet) | Određene usluge putničkog prijevoza |
U praksi je najvažnije poznavati PTS: nadležan je za sve proizvode i koordinira predmete koji se tiču više tijela. Nadzorno tijelo može naložiti da se proizvod ili usluga u zadanom roku uskladi sa zahtjevima, a ako se to ne učini, može ih ograničiti ili zabraniti na tržištu.
Što to znači za vaše poslovanje
Ako prodajete na švedskom tržištu, danas vam realno ne prijeti iznenadna kazna, nego nalog nadzornog tijela da u zadanom roku popravite nepristupačan proizvod ili uslugu. Ako ga ne poštujete, slijedi sankcijska naknada (do otprilike 900.000 eura) ili zabrana na tržištu. Najbolja zaštita ista je kao i u ostatku EU-a: uskladite se s normom EN 301 549, odnosno s WCAG-om 2.1 AA, i čuvajte dokumentaciju koja to dokazuje. Švedska nadzorna tijela javno su istaknula da samo automatizirano skeniranje ne može dokazati usklađenost. Zato će pred nadzornim tijelom izdržati prava revizija pristupačnosti, a ne samo skener.
Česta pitanja
Ima li Švedska fiksnu kaznu za kršenje EAA-a?
Ima: sankcijsku naknadu od 10.000 do 10.000.000 SEK (otprilike od 900 do 900.000 eura), propisanu u § 39. zakona Lag (2023:254). Na internetu se Švedska ipak često pogrešno svrstava među države „bez fiksne kazne”.
Kako se tillgänglighetsdirektivet zove na engleskom?
European Accessibility Act (EAA), službeno Direktiva (EU) 2019/882; na hrvatskom Europski akt o pristupačnosti. U Švedskoj je prenesen zakonom Lag (2023:254).
Od kada se tillgänglighetsdirektivet primjenjuje u Švedskoj?
Zahtjevi se primjenjuju od 28. lipnja 2025.
Tko nadzire primjenu EAA-a u Švedskoj?
Pet tijela, svako za svoj sektor: PTS, Mediemyndigheten, MTM, Konsumentverket i Transportstyrelsen. PTS je nadležan za sve proizvode i koordinira rad ostalih.
Mogu li konkurenti u Švedskoj tužiti zbog nepristupačnosti, kao u Njemačkoj?
Ne mogu. U Švedskoj ne postoji sustav upozorenja među konkurentima (Abmahnung), pa nadzor provode isključivo nadležna tijela.
Je li u Švedskoj već izrečena koja kazna prema EAA-u?
Zasad nije.
Povezano
- ← Natrag na Kazne prema EAA-u po državama – usporedba svih 27 država
- Pročitajte ovaj članak na švedskom
- Kazne prema EAA-u u Njemačkoj – rizik tužbi konkurenata kojeg u Švedskoj nema
- Problem s pristupačnošću može se kriti na tuđoj web-stranici – što švedska revizija javnog sektora poručuje svakom poduzeću
- Kako smo provjerili svih 27 nacionalnih zakona – naša metoda i izvori



