Barrierefreiheitsstärkungsgesetz (BFSG): kazne prema EAA-u u Njemačkoj, na koga se odnosi i dva puta provedbe
Njemački zakon kojim je prenesen EAA, Barrierefreiheitsstärkungsgesetz (BFSG), provodi se istodobno na dva načina: preko nadzornog tijela koje može izreći kaznu do 100.000 eura i preko opomena pred tužbu koje šalju konkurenti, što je brži put i ne obazire se na prijelazna razdoblja. U nastavku na temelju samog zakona objašnjavamo na koga se BFSG odnosi, kolika je Strafe (kazna) i kako funkcioniraju oba puta.
Kratki odgovor
Njemački zakon kojim je prenesen EAA zove se Barrierefreiheitsstärkungsgesetz (BFSG), što se na engleski često prevodi kao Accessibility Strengthening Act (zakon o jačanju pristupačnosti). Primjenjuje se od 28. lipnja 2025. Tijelo za nadzor tržišta, MLBF, prema § 37. BFSG-a može izreći novčane kazne do 100.000 eura. Osim toga, i po tome je Njemačka posebna, konkurenti i ovlaštene udruge mogu zbog povreda pristupačnosti slati opomene pred tužbu (Abmahnungen). Taj je drugi put brži, aktivan je već od sredine 2025. i ne vežu ga prijelazna razdoblja iz zakona, iako mnoge od tih opomena pravno ne stoje čvrsto.
Na koga se BFSG odnosi? (Wer ist betroffen?)
BFSG se ne odnosi na svaku web-stranicu, nego na određene proizvode i usluge navedene u zakonu:
- proizvode poput računala, pametnih telefona, e-čitača, samoposlužnih terminala (bankomata te automata za karte i prijavu) i platnih terminala koji su stavljeni na tržište nakon 28. lipnja 2025.;
- usluge koje se pružaju potrošačima, među njima e-trgovinu, internetsko bankarstvo i potrošačke bankarske usluge, elektroničke komunikacije, e-knjige, pristup audiovizualnim medijima i dijelove usluga putničkog prijevoza.
Odnosi li se BFSG i na B2B? (Gilt das BFSG auch für B2B?) Kad je riječ o uslugama, BFSG vrijedi za usluge koje se pružaju potrošačima. Usluga namijenjena isključivo poslovnim korisnicima u pravilu je izvan njegova dosega. S proizvodima je drukčije: zahtjevi su vezani uz sam proizvod. Ako prodajete i potrošačima i poduzećima, dio poslovanja usmjeren na potrošače je obuhvaćen.
Na koga se ne odnosi? (Wer ist nicht betroffen?) Izuzeta su mikropoduzeća koja pružaju usluge, odnosno poduzeća s manje od 10 zaposlenih i godišnjim prometom ili bilancom do 2 milijuna eura. Izuzeće vrijedi samo za usluge, ne i za proizvode.
Od kada se primjenjuje? (Ab wann gilt das BFSG?) BFSG je stupio na snagu 28. lipnja 2025. Prijelazne odredbe (§ 38. BFSG-a) obuhvaćaju usluge koje se služe proizvodima koji su se upotrebljavali već prije tog datuma, ali ne ukidaju obvezu ni za što novo.
Što to znači za web-stranicu? (BFSG Website) Ako obuhvaćenu uslugu pružate potrošačima putem web-stranice ili aplikacije, primjerice kao internetska trgovina, ona mora ispunjavati zahtjeve za pristupačnost. U praksi to znači normu EN 301 549, koja se oslanja na WCAG 2.1 na razini AA.
Dva puta provedbe, jednostavno objašnjeno
Većina država EU-a EAA provodi preko nadzornog tijela. Njemačka ga ima, ali ima i drugi, privatni put, a za mnoga poduzeća upravo je on neposredniji rizik.
Prvi put: nadzorno tijelo (MLBF). Marktüberwachungsstelle der Länder für die Barrierefreiheit von Produkten und Dienstleistungen jedinstveno je zajedničko tijelo svih 16 njemačkih saveznih zemalja sa sjedištem u Magdeburgu. Može provoditi istrage, tražiti dokumentaciju, nalagati ispravke, ograničiti ili zabraniti nesukladan proizvod ili uslugu te izricati novčane kazne.
Drugi put: konkurenti (Abmahnung). Prema njemačkom pravu o nepoštenom tržišnom natjecanju za poduzeće koje krši BFSG može se smatrati i da stječe nepoštenu prednost pred konkurencijom. Zbog toga konkurenti, kao i određene strukovne i potrošačke udruge, mogu poslati službenu opomenu kojom traže da prestanete s povredom i platite naknadu za nagodbu. Nadzorno tijelo u tome ne sudjeluje, a opomena može stići čim stranica prestane ispunjavati zahtjeve.
| Nadzorno tijelo (MLBF) | Konkurenti (Abmahnung) | |
|---|---|---|
| Tko postupa | Zajedničko tijelo za nadzor tržišta 16 saveznih zemalja | Konkurenti i ovlaštene strukovne ili potrošačke udruge |
| Što vam prijeti | Nalog za ispravak, ograničenje ili zabrana na tržištu, novčane kazne | Zahtjev za prestanak povrede uz naknadu za nagodbu |
| Najviši iznos | 100.000 € (temeljne povrede) / 10.000 € (ostale povrede) | Zakonske gornje granice nema; nagodbe su često oko 600–1.000 € i više |
| Vrijede li prijelazna razdoblja? | Da | Ne |
| Pravna osnova | § 37. BFSG-a | § 3a. i § 8. UWG-a |
BFSG Strafe: što zakon doista propisuje
Kazne koje izriče nadzorno tijelo propisane su u § 37. BFSG-a:
„Die Ordnungswidrigkeit kann in den Fällen des Absatzes 1 Nummer 1, 7, 8, 9 und 10 mit einer Geldbuße bis zu hunderttausend Euro und in den übrigen Fällen mit einer Geldbuße bis zu zehntausend Euro geahndet werden.”
(Naš prijevod: „Prekršaj se u slučajevima iz stavka 1. točaka 1., 7., 8., 9. i 10. može kazniti novčanom kaznom do sto tisuća eura, a u ostalim slučajevima novčanom kaznom do deset tisuća eura.”)
– § 37. st. 2. BFSG-a (Gesetze im Internet)
Gornja granica, dakle, nije jedinstvenih 100.000 eura, nego ima dva razreda. Najviših 100.000 eura odnosi se na temeljne povrede: stavljanje nesukladnog proizvoda na tržište, njegovo stavljanje na raspolaganje, nuđenje nesukladne usluge i povrede povezane s oznakom CE. Niža granica od 10.000 eura obuhvaća propuste u informiranju, označivanju i dokumentaciji (§ 37. st. 1. točke 2.–6.): podaci o proizvodu koji nedostaju ili su netočni, identifikacijske oznake, podaci za kontakt, upute za uporabu i sigurnosne informacije te podaci i dokumenti koje zatraži nadzorno tijelo.
Kako postupa nadzorno tijelo (MLBF)
MLBF djeluje kao tijelo za sigurnost proizvoda. U praksi pokreće istragu (često na temelju pritužbe), traži dokumentaciju o pristupačnosti i izdaje nalog za otklanjanje nedostataka s „primjerenim” rokom koji sâm određuje za ponovno uspostavljanje sukladnosti; prije nego što postupi, mora vam u okviru saslušanja ostaviti najmanje deset dana za očitovanje (§ 22. st. 2. BFSG-a, a na usluge se primjenjuje preko §§ 29.–30.). Ako rok istekne, poduzima strože mjere. Ako nedostatak ne otklonite, može ograničiti ili zabraniti proizvod ili uslugu i izreći kaznu iz § 37.
Važno je da vas prijelazna razdoblja iz BFSG-a (§ 38. BFSG-a) za njihova trajanja štite od kazni nadzornog tijela. Kao što objašnjava sljedeći odjeljak, od opomena konkurenata vas ne štite.
Opomene konkurenata (Abmahnung): stvaran rizik koji treba trezveno procijeniti
Po tome se njemačko tržište doista razlikuje, pa ga treba opisati pažljivo i pošteno.
Pravna osnova postoji. Njemački sudovi i pravna literatura obveze iz BFSG-a uglavnom smatraju „pravilima o tržišnom ponašanju” u smislu § 3a. Zakona o suzbijanju nepoštenog tržišnog natjecanja (UWG), pa povreda može biti i čin nepoštenog tržišnog natjecanja. Pravo na slanje opomene (Abmahnung, § 8. UWG-a) imaju samo stvarni konkurenti te ovlaštene strukovne i potrošačke udruge.
Val je krenuo brzo. Prve opomene na temelju BFSG-a pojavile su se otprilike šest tjedana nakon što je zakon počeo vrijediti, uglavnom u e-trgovini. Tipična opomena tvrdi da je stranica nepristupačna (ponekad samo na temelju snimke zaslona), postavlja zahtjev za propuštanje i nudi nagodbu, često za otprilike od 600 do 1.000 eura i više, u zamjenu za izjavu o prestanku povrede i nekoliko mjeseci za ispravke.
No mnoge su pravno slabe. Njemački odvjetnici specijalizirani za tržišno natjecanje redovito upozoravaju da velik dio tih opomena ne bi izdržao pred sudom: ne navode konkretnu povredu (što je formalni uvjet iz § 13. st. 2. UWG-a) ili pošiljatelj ne može dokazati da je doista konkurent. Uobičajeni je savjet ništa ne potpisivati i ne plaćati prije pravne provjere.
Zamka s prijelaznim razdobljima. Opomena se može poslati u bilo kojem trenutku, jer se prijelazna razdoblja iz BFSG-a na nju ne odnose. Osim toga, nova inačica stranice ili uvođenje nove funkcije može dovesti do gubitka statusa „zatečenog stanja”, pa ste odmah izloženi.
Primjenjuje li se zakon već?
Oba su puta aktivna. Zakon se primjenjuje od 28. lipnja 2025., ali je MLBF počeo raditi tek 26. rujna 2025., kad je na snagu stupio državni ugovor saveznih zemalja kojim je osnovan. Postupci za visoke kazne traju, pa ih se dosad pojavilo vrlo malo, ako ijedna. Opomena konkurenata, naprotiv, već je mjerljivo mnogo. Upravo je zato Njemačka u kratkom roku pravno rizičnija od većine tržišta EU-a, iako primjenjuje istu tehničku normu (EN 301 549 / WCAG 2.1 AA) kao i ostali.
Što učiniti prema BFSG-u (Was ist zu tun?)
U Njemačkoj je pogrešno čekati da se vidi hoće li nadzorna tijela reagirati, jer pritisak ne dolazi samo od njih. Ako prodajete na njemačkom tržištu:
- Provjerite jeste li obuhvaćeni. Usluge namijenjene potrošačima i navedeni proizvodi jesu, a mikropoduzeća koja pružaju usluge nisu.
- Provjerite usklađenost s normom EN 301 549 / WCAG-om 2.1 AA stvarnim testiranjem. Njemačka tijela izričito navode da samo automatsko skeniranje ne dokazuje usklađenost.
- Čuvajte datiranu dokumentaciju o reviziji pristupačnosti. To je najbolja obrana na oba puta.
- Unaprijed znajte što ćete učiniti s opomenom. Dajte je pravno provjeriti umjesto da odmah platite.
Česta pitanja
Kolika je kazna prema EAA-u u Njemačkoj?
Prema § 37. BFSG-a nadzorno tijelo (MLBF) može izreći kaznu do 100.000 eura za teške povrede i do 10.000 eura za lakše.
Tko nadzire provedbu BFSG-a?
MLBF, jedinstveno zajedničko tijelo za nadzor tržišta svih 16 njemačkih saveznih zemalja sa sjedištem u Magdeburgu. Uz to postoji i zaseban put opomena (Abmahnung) konkurenata i udruga prema pravu tržišnog natjecanja.
Mogu li konkurenti u Njemačkoj doista postupati zbog nepristupačnosti?
Mogu slati opomene pred tužbu (Abmahnungen) i pravna osnova za to priznata je, ali mnoge su pojedinačne opomene pravno upitne. Zato ih treba dati provjeriti, a ne automatski platiti.
Štite li me prijelazna razdoblja?
Samo od kazni nadzornog tijela. Opomenu konkurenta ne sprječavaju, jer se ona može poslati u bilo kojem trenutku, a nova inačica stranice može okončati status zatečenog stanja.
Kako se BFSG zove na engleskom?
Barrierefreiheitsstärkungsgesetz se na engleski obično prevodi kao Accessibility Strengthening Act. Riječ je o njemačkom zakonu kojim je prenesen Europski akt o pristupačnosti.
Česta pitanja o BFSG-u (Häufige Fragen zum BFSG)
Što je Barrierefreiheitsstärkungsgesetz? (Was ist das Barrierefreiheitsstärkungsgesetz?)
Barrierefreiheitsstärkungsgesetz (BFSG) je zakon kojim je Europski akt o pristupačnosti prenesen u njemačko pravo. Propisuje zahtjeve za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, primjerice internetske trgovine.
Od kada vrijedi BFSG? (Ab wann gilt das BFSG?)
BFSG vrijedi od 28. lipnja 2025.
Na koga se BFSG odnosi? (Wer ist vom BFSG betroffen?)
Na poduzeća koja stavljaju na tržište određene proizvode ili potrošačima nude određene usluge, primjerice internetske trgovine, bankarske usluge ili e-knjige. Mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzeta su.
Vrijedi li BFSG i za B2B? (Gilt das BFSG auch für B2B?)
Kad je riječ o uslugama, BFSG vrijedi za usluge koje se pružaju potrošačima. Usluge namijenjene isključivo poduzećima u pravilu nisu obuhvaćene. Za proizvode zahtjevi vrijede bez obzira na to tko ih kupuje.
Koja kazna prijeti prema BFSG-u? (Welche Strafe droht nach dem BFSG?)
Novčane kazne do 100.000 eura za teške povrede i do 10.000 eura za ostale (§ 37. BFSG-a). Tome treba pribrojiti rizik od opomena (Abmahnungen) konkurenata.
Povezano
- ← Natrag na kazne prema EAA-u po državama: cjelovita usporedba svih 27 država
- Kazne prema EAA-u u Austriji: Barrierefreiheitsgesetz, 84 predmeta i nijedna kazna
- Kazne prema EAA-u u Švedskoj: tržište na kojem postupa samo nadzorno tijelo, bez tužbi konkurenata
- Kako smo provjerili svih 27 nacionalnih zakona: naša metodologija izvora



