Barrierefreiheitsgesetz (BaFG): Austrija je otvorila 84 predmeta prema EAA-u i nije izrekla nijednu kaznu
Austrijski zakon o pristupačnosti, Barrierefreiheitsgesetz (BaFG), propisuje novčane kazne do 80.000 eura, odnosno do 50.000 eura za mala i srednja poduzeća, u tri razreda ovisno o vrsti propusta. No Austrija je jedina država EU-a za koju znamo da nadzorno tijelo objavljuje broj predmeta, a brojke otkrivaju promišljenu politiku: najprije savjetovati, a tek onda kažnjavati.
Kratki odgovor
Austrijski zakon kojim je prenesen EAA zove se Barrierefreiheitsgesetz (BaFG), BGBl. I Nr. 76/2023, a primjenjuje se od 28. lipnja 2025. Upravne novčane kazne ne propisuje jednim iznosom, nego u obliku tablice. Za temeljne povrede, odnosno stavljanje nesukladnog proizvoda na tržište ili nuđenje nepristupačne usluge, najviši razred iznosi 80.000 eura za velika poduzeća i 50.000 eura za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Dva niža razreda odnose se na propuste u dokumentaciji (40.000 / 25.000 eura) te na propuste u čuvanju evidencije i suradnji s tijelom (16.000 / 10.000 eura). Kazne izriče izravno nadzorno tijelo, Sozialministeriumservice. U prvoj godini primjene zakona otvorilo je 84 postupka, a nije izreklo nijednu kaznu.
Na koga se odnosi Barrierefreiheitsgesetz? (Wer ist betroffen?)
BaFG se primjenjuje na određene proizvode i usluge, i to na iste popise kao i Europski akt o pristupačnosti:
- proizvodi poput računala, pametnih telefona, e-čitača, samoposlužnih terminala i platnih terminala stavljeni na tržište nakon 28. lipnja 2025.;
- usluge koje se pružaju potrošačima, među njima e-trgovina, bankarske usluge, elektroničke komunikacije, e-knjige, pristup audiovizualnim medijskim uslugama i dijelovi usluga putničkog prijevoza.
Tko ga mora primjenjivati? (Wer muss das Barrierefreiheitsgesetz umsetzen?) Proizvođači, uvoznici i distributeri obuhvaćenih proizvoda te pružatelji obuhvaćenih usluga potrošačima.
Tko je izuzet? Mikropoduzeća koja pružaju usluge: Austrija primjenjuje potpuno izuzeće predviđeno EAA-om (§ 6. st. 1. BaFG-a). Više o tome u posljednjem odjeljku prije čestih pitanja.
Od kada se primjenjuje? (Ab wann gilt das Barrierefreiheitsgesetz?) Od 28. lipnja 2025., uz prijelazna pravila za usluge koje se služe starijim proizvodima i za samoposlužne terminale (vidi odjeljak „Konačni rok: 2040.” u nastavku).
Je li pristupačnost web-stranica u Austriji obvezna? (Barrierefreiheit Website Pflicht Österreich) Za poduzeća čija web-stranica ili aplikacija služi za pružanje obuhvaćene usluge potrošačima, primjerice za internetsku trgovinu, jest: od 2025. mora ispunjavati zahtjeve za pristupačnost, što u praksi znači normu EN 301 549, koja se oslanja na WCAG 2.1 na razini AA.
Kazna ovisi o dvama čimbenicima, a većina objavljenih iznosa prikazuje samo jedan kut tablice
Gotovo svaka usporedna tablica za Austriju navodi „80.000 eura za velika poduzeća, 50.000 eura za mala i srednja” i tu se zaustavlja. No to je samo gornji redak tablice od šest polja. Iznos kojem se izlažete ovisi istodobno o dvjema stvarima: koliko je poduzeće veliko i o kakvom je propustu riječ.
| Što nije u redu | Veliko poduzeće | Mikropoduzeće / MSP |
|---|---|---|
| Stavljanje nesukladnog proizvoda na tržište ili na raspolaganje; nuđenje ili pružanje nepristupačne usluge (§ 36. st. 1.) | 80.000 € | 50.000 € |
| Nedostaje ocjenjivanje sukladnosti, EU izjava ili tehnička dokumentacija; nedostaju informacije o usluzi; oznaka CE nedostaje ili je pogrešna; nisu poduzete korektivne mjere (§ 36. st. 2.) | 40.000 € | 25.000 € |
| Dokumentacija se ne čuva pet godina; tijelo nije obaviješteno; uskraćivanje dokumenata ili suradnje; procjena nerazmjernog opterećenja nije izrađena ili ponovljena (§ 36. st. 3.) | 16.000 € | 10.000 € |
Obratite pozornost na granicu za mala i srednja poduzeća. Austrijska definicija slijedi EAA: malo ili srednje poduzeće ima manje od 250 zaposlenih i godišnji promet do 50 milijuna eura (ili ukupnu bilancu do 43 milijuna eura). Za veliku većinu poduzeća koja posluju u Austriji mjerodavna je dakle gornja granica od 50.000 eura, a ne od 80.000 eura.
Što propisuje Barrierefreiheitsgesetz
Strukturu § 36. st. 1. vrijedi pažljivo pročitati, jer Austriju od Luksemburga razlikuju upravo dvije riječi u toj odredbi:
„Eine Verwaltungsübertretung begeht und ist vom Sozialministeriumservice mit einer Geldstrafe bis zu 80 000 € zu bestrafen, wer 1. entgegen § 9 Abs. 1, § 11 Abs. 1 oder Abs. 3 erster Satz ein Produkt in Verkehr bringt; 2. entgegen § 12 Abs. 3 erster Satz ein Produkt auf dem Markt bereitstellt; 3. entgegen § 14 Abs. 1 eine Dienstleistung anbietet oder erbringt.”
(Naš prijevod: „Tko 1. suprotno § 9. st. 1., § 11. st. 1. ili st. 3. prvoj rečenici stavlja proizvod na tržište; 2. suprotno § 12. st. 3. prvoj rečenici stavlja proizvod na raspolaganje na tržištu; ili 3. suprotno § 14. st. 1. nudi ili pruža uslugu, čini upravni prekršaj i kaznit će ga Sozialministeriumservice novčanom kaznom do 80.000 eura.”)
– BaFG, § 36. st. 1. (RIS)
Vom Sozialministeriumservice: nadzorno tijelo kažnjava izravno, bez državnog odvjetnika i bez suda. I ist […] zu bestrafen, a ne kann bestraft werden: prema samom tekstu kazna je propisana posljedica, a ne pitanje diskrecije. Za usporedbu, u Luksemburgu je sama povreda zahtjeva za pristupačnost kazneno djelo, a nadzorno tijelo za nju uopće ne može izreći kaznu.
Niža granica za manja poduzeća upisana je u svaki razred zasebnom rečenicom:
„Wird die Verwaltungsübertretung von einem Kleinstunternehmen gemäß § 3 Z 19 oder von einem kleinen und mittleren Unternehmen gemäß § 3 Z 20 begangen, ist das Unternehmen mit einer Geldstrafe bis zu 50 000 € zu bestrafen.”
(Naš prijevod: „Ako upravni prekršaj počini mikropoduzeće iz § 3. t. 19. ili malo i srednje poduzeće iz § 3. t. 20., poduzeće se kažnjava novčanom kaznom do 50.000 eura.”)
– BaFG, § 36. st. 1.; ista rečenica nalazi se i u § 36. st. 2. s iznosom od 25.000 eura te u § 36. st. 3. s iznosom od 10.000 eura
Mjerila za odmjeravanje kazne slična su irskima i poljskima:
„Bei der Bemessung der Geldstrafen ist der Umfang des Verstoßes, insbesondere die Zahl der betroffenen Produkte bzw. Dienstleistungen, sowie die Zahl der betroffenen Personen und der Umstand, ob es sich um einen wiederholten Verstoß handelt, zu berücksichtigen.”
(Naš prijevod: „Pri odmjeravanju novčanih kazni treba uzeti u obzir opseg povrede, osobito broj obuhvaćenih proizvoda odnosno usluga, broj pogođenih osoba te je li riječ o ponovljenoj povredi.”)
– BaFG, § 36. st. 4.
Kao i u Poljskoj, novac od kazni ima unaprijed određenu namjenu i ne ulazi u opći proračun:
„Die nach diesem Bundesgesetz durch das Sozialministeriumservice verhängten Geldstrafen fallen dem Bund zu. Sie fließen dem Unterstützungsfonds für Menschen mit Behinderungen für die Förderung von Teilhabeprojekten gemäß § 33 des Bundesbehindertengesetzes, BGBl. Nr. 283/1990, zu.”
(Naš prijevod: „Novčane kazne koje na temelju ovoga saveznog zakona izrekne Sozialministeriumservice pripadaju Bundu (saveznoj razini države). Uplaćuju se u Fond za potporu osobama s invaliditetom za poticanje projekata društvenog uključivanja iz § 33. Saveznog zakona o osobama s invaliditetom (Bundesbehindertengesetz), BGBl. br. 283/1990.”)
– BaFG, § 36. st. 5.
Postoji jedna iznimka: prema § 36. st. 6. tri razreda kazni ne primjenjuju se na postupke dodjele ugovora prema Saveznom zakonu o javnoj nabavi iz 2018. (Bundesvergabegesetz 2018) ni prema Saveznom zakonu o javnoj nabavi koncesija iz 2018. (Bundesvergabegesetz Konzessionen 2018).
Odgovor u roku od osam tjedana: najosobitija austrijska odredba
U većini država članica potrošači mogu podnijeti pritužbu, ali tu sve i završava. Austrija je obvezu odgovora upisala u zakon. Paragraf 35. točno navodi tko smije prijaviti sumnju na povredu i propisuje rok u kojem mora dobiti odgovor:
„(1) Verbraucher und Verbraucherinnen haben das Recht, sich an das Sozialministeriumservice zu wenden, um auf mögliche Übertretungen gegen dieses Bundesgesetz hinzuweisen. (2) Das Recht nach Abs. 1 kommt auch dem Verein für Konsumenteninformation, dem Österreichischen Behindertenrat, der Bundesarbeitskammer und der Wirtschaftskammer Österreich zu. (3) Das Sozialministeriumservice hat den Hinweis zu prüfen und den Verbraucher oder die Verbraucherin gemäß Abs. 1 oder die Organisation gemäß Abs. 2 innerhalb von acht Wochen schriftlich, in einem barrierefreien Format, zu informieren, ob ein Verfahren gemäß dem 6. Abschnitt dieses Bundesgesetzes durchgeführt wird oder von einem Verfahren abgesehen wird. Wird kein Verfahren eingeleitet, sind in dem Informationsschreiben die Gründe dafür anzugeben.”
(Naš prijevod: „(1) Potrošači imaju pravo obratiti se Sozialministeriumserviceu kako bi upozorili na moguće povrede ovoga saveznog zakona. (2) Pravo iz stavka 1. imaju i Udruga za informiranje potrošača, Austrijsko vijeće osoba s invaliditetom, Savezna radnička komora i Austrijska gospodarska komora. (3) Sozialministeriumservice dužan je ispitati prijavu te potrošača iz stavka 1. ili organizaciju iz stavka 2. u roku od osam tjedana pisanim putem i u pristupačnom obliku obavijestiti hoće li se provesti postupak prema 6. odjeljku ovoga saveznog zakona ili se od postupka odustaje. Ako se postupak ne pokrene, u obavijesti treba navesti razloge.”)
– BaFG, § 35. st. 1.–3.
Dvije stvari ovdje se ističu. Tijelo mora pisano obrazložiti zašto ne pokreće postupak, pa su njegove odluke da ne postupa vidljive i mogu se osporiti, što gotovo nigdje drugdje nije slučaj. Osim toga, popis u stavku 2. uključuje i Wirtschaftskammer Österreich (Austrijsku gospodarsku komoru): u Austriji tijelo koje zastupa vaše konkurente ima zakonsko pravo prijaviti vas. To je blaža inačica njemačke prakse Abmahnung (opomena pred tužbu), samo što ide preko nadzornog tijela, a ne preko odvjetničkog ureda.
Prema § 35. st. 4. ništa od toga ne primjenjuje se na postupke javne nabave.
Tko provodi nadzor
Nadzor provodi Sozialministeriumservice (Bundesamt für Soziales und Behindertenwesen, austrijski savezni ured za socijalna pitanja i osobe s invaliditetom), točnije njegov Landesstelle Oberösterreich (područni ured za Gornju Austriju), koji iz Linza obavlja nadzor tržišta prema BaFG-u za cijelu zemlju. Jedno nacionalno tijelo i jedna adresa za prijave (marktueberwachung-bafg@sozialministeriumservice.gv.at) svrstavaju Austriju, zajedno s Italijom i Luksemburgom, među države s jednim nadzornim tijelom, za razliku od Nizozemske sa šest ili Španjolske s devetnaest tijela.
Prema vlastitom opisu, tijelo mjere pojačava postupno: od nalaganja mjera koje su „zweckdienliche, geeignete und angemessene” (svrsishodne, prikladne i primjerene) u razumnom roku pa, „je nach Schwere des Verstoßes” (ovisno o težini povrede), sve do povlačenja proizvoda s tržišta ili potpune zabrane usluge. Njegove odluke pobijaju se pravnim lijekom (Beschwerde) pred Saveznim upravnim sudom (Bundesverwaltungsgericht, § 31.). Presude tog suda dostavljaju se i saveznom ministru nadležnom za socijalna pitanja, koji ih zbog nezakonitosti može pobijati revizijom pred Upravnim sudom (Verwaltungsgerichtshof), najvišim austrijskim upravnim sudom (tzv. Amtsrevision, § 32.).
Je li zakon već primijenjen? Austrija je jedina koja to javno govori
Jest, i to je korisno znati, jer je Austrija jedina država članica za koju znamo da objavljuje broj predmeta prema EAA-u. Nakon prve godine stanje je ovakvo:
| Broj | |
|---|---|
| Postupci otvoreni od lipnja 2025. | 84 |
| – od toga po službenoj dužnosti | 36 |
| Ispitane prijave javnosti | 48 |
| Obavijesti poduzeća o nesukladnostima koje su sama otkrila (broje se odvojeno od 84) | 53 |
| Postupci koji su još u tijeku | 74 |
| Izrečene upravne novčane kazne | 0 |
Podaci: Sozialministerium, prema izvješću Austrijskog vijeća osoba s invaliditetom (Österreichischer Behindertenrat) od 24. lipnja 2026. (behindertenrat.at).
Službeno načelo glasi „Beraten vor Strafen”, savjetovati prije kažnjavanja. No zapamtiti treba ocjenu koju je o istim brojkama dalo Austrijsko vijeće osoba s invaliditetom: „Dass bisher keine Verwaltungsstrafen verhängt wurden, bedeutet nicht, dass keine Verstöße vorliegen” (naš prijevod: „To što dosad nisu izrečene upravne kazne ne znači da nema povreda”). Sedamdeset četiri predmeta još su otvorena.
Iz toga proizlaze dva zaključka i oba su točna. Austrijsko nadzorno tijelo aktivnije je od gotovo svih ostalih u EU-u. I zasad je odlučilo tu aktivnost ne pretvarati u kazne.
Broj 53 zaslužuje posebnu napomenu. Prema § 9. st. 8. i § 14. st. 4. gospodarski subjekt koji otkrije da njegov proizvod ili usluga nisu sukladni mora o tome obavijestiti Sozialministeriumservice. Vijeće osoba s invaliditetom navodi 53 takve obavijesti, uglavnom iz bankarstva, financija i osiguranja. Ta se obveza lako previdi, a tiho otklanjanje problema bez obavještavanja tijela samo je po sebi prekršaj iz § 36. st. 3.
Konačni rok: 2040.
Austrijska prijelazna pravila uglavnom su ista kao u EAA-u, uz jednu korisnu razliku. Pružatelji usluga mogu se do 28. lipnja 2030. služiti proizvodima kojima su se zakonito služili prije 28. lipnja 2025., a postojeći ugovori vrijede do isteka, ali najdulje pet godina (§ 37. st. 2.). Samoposlužni terminali koji su zakonito bili u uporabi prije stupanja zakona na snagu smiju raditi do kraja svojeg ekonomskog vijeka, najviše 20 godina od puštanja u rad, ali „längstens bis 28. Juni 2040”, odnosno najkasnije do 28. lipnja 2040. (§ 37. st. 3.).
Ta krajnja granica važna je pri usporedbi tržišta: Luksemburg terminale ograničava samo starošću (20 godina od puštanja u rad), bez fiksnog datuma, pa terminal pušten u rad početkom 2025. ondje može raditi do sredine 2040-ih. Austrija vrata zatvara na točno određeni datum.
Što to znači za vaše poslovanje
Gledajte cijelu tablicu, ne samo naslovni iznos. Ako vodite malo ili srednje poduzeće, a takva je većina, najgori realni scenarij je 50.000 eura, a mnogo vjerojatniji rizik je razred od 16.000 / 10.000 eura, jer se upravo ondje krije većina lako izbjegivih propusta: dokumentacija se ne čuva pet godina, tijelu se ne odgovara, procjena nerazmjernog opterećenja ne dostavi se na zahtjev. To su administrativne navike, a ne tehnički problemi.
Tri koraka koja vrijede posebno za Austriju:
- Odgovarajte Sozialministeriumserviceu. Uskraćivanje dokumenata ili suradnje zaseban je prekršaj, a uz načelo „savjetovati prije kažnjavanja” upravo vas suradnja drži među onih 84 predmeta bez ijedne kazne.
- Prijavite nesukladnost ako je sami otkrijete. Ta obveza postoji, a 53 poduzeća već su je ispunila.
- Ako ste mikropoduzeće koje pruža usluge, najprije provjerite § 6. st. 1. Austrija primjenjuje potpuno izuzeće iz EAA-a, pa se zahtjevi na vas možda uopće ne odnose.
Česta pitanja
Kolike su kazne prema EAA-u u Austriji?
Za temeljne povrede do 80.000 eura za velika poduzeća i do 50.000 eura za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (§ 36. st. 1.); 40.000 / 25.000 eura za propuste u dokumentaciji i oznaci CE (§ 36. st. 2.); 16.000 / 10.000 eura za propuste u čuvanju evidencije i suradnji (§ 36. st. 3.).
Tko izriče kaznu?
Izravno Sozialministeriumservice: prema § 36. počinitelj ist vom Sozialministeriumservice […] zu bestrafen, odnosno kaznit će ga sam Sozialministeriumservice. Za razliku od Luksemburga, sud nije potreban. Odluke se pobijaju pred Saveznim upravnim sudom.
Je li u Austriji već izrečena neka kazna?
Nije. U prvoj godini tijelo je otvorilo 84 postupka, ali nije izreklo nijednu upravnu kaznu. Sedamdeset četiri postupka još su u tijeku.
Odnosi li se iznos od 80.000 eura na moje poduzeće?
Samo ako je riječ o velikom poduzeću. Za malo ili srednje poduzeće, koje ima manje od 250 zaposlenih i promet do 50 milijuna eura (ili ukupnu bilancu do 43 milijuna eura), gornja granica iznosi 50.000 eura.
Mogu li me prijaviti konkurenti?
Posredno mogu. Prema § 35. st. 2. Austrijska gospodarska komora, uz Vijeće osoba s invaliditetom, Radničku komoru i udrugu potrošača, ima zakonsko pravo prijaviti sumnju na povredu, a tijelo mora pisano odgovoriti u roku od osam tjedana.
Gdje mogu pročitati Barrierefreiheitsgesetz?
Službeni tekst objavljen je u austrijskom pravnom informacijskom sustavu (RIS): BGBl. I Nr. 76/2023. Dostupan je samo na njemačkom jeziku.
Česta pitanja o zakonu Barrierefreiheitsgesetz (Häufige Fragen)
Was ist das Barrierefreiheitsgesetz (BaFG)? (Što je Barrierefreiheitsgesetz?)
Barrierefreiheitsgesetz je austrijski zakon kojim je prenesen Europski akt o pristupačnosti. Propisuje zahtjeve za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, primjerice internetske trgovine.
Ab wann gilt das Barrierefreiheitsgesetz? (Od kada se primjenjuje?)
Od 28. lipnja 2025., uz prijelazne rokove do 2030., a za samoposlužne terminale najkasnije do 2040.
Wer muss das Barrierefreiheitsgesetz umsetzen? (Tko ga mora primjenjivati?)
Proizvođači, uvoznici i distributeri obuhvaćenih proizvoda te pružatelji obuhvaćenih usluga potrošačima. Mikropoduzeća koja pružaju usluge su izuzeta.
Ist Barrierefreiheit für Websites in Österreich Pflicht? (Je li pristupačnost web-stranica u Austriji obvezna?)
Jest, ako se web-stranica ili aplikacija upotrebljava za pružanje obuhvaćene usluge potrošačima, primjerice kao internetska trgovina.
Welche Strafen sieht das Barrierefreiheitsgesetz vor? (Koje kazne propisuje?)
Za teže povrede do 80.000 eura za velika poduzeća i do 50.000 eura za mala i srednja poduzeća, uz niže razrede za obveze vezane uz dokumentaciju i suradnju (§ 36. BaFG-a).
Povezano
- ← Natrag na kazne prema EAA-u po državama – usporedba svih 27 država
- Službeni tekst: Barrierefreiheitsgesetz, BGBl. I Nr. 76/2023 (RIS)
- Kazne prema EAA-u u Njemačkoj – Barrierefreiheitsstärkungsgesetz i pritisak konkurenata preko odvjetničkih ureda, a ne preko komore
- Kazne prema EAA-u u Luksemburgu – zrcalna slika: kaznu izriče samo sud, a nadzorno tijelo može izreći najviše 15.000 eura



