Danska nema propisan iznos kazne prema EAA-u – jer ga određuje kazneni sud
Nekoliko država ne objavljuje najviši iznos kazne. Danska šuti iz drugog razloga nego ostale: njezina kazna nije upravna novčana kazna otvorenog iznosa, nego kaznena. Zakon ne navodi iznos, a – provjerili smo – ne navode ga ni obrazloženja koja je zakonodavac objavio uz njega.
Kratki odgovor
Danski zakon kojim je prenesen EAA (LOV nr 801 af 07/06/2022, izmijenjen zakonom Lov nr. 637/2024) ima samo jednu kaznenu odredbu, § 57. Ona za sedam skupina povreda propisuje kaznu „med bøde” – novčanu kaznu – i nigdje ne navodi iznos, razred ni gornju granicu. Bøde je kaznena sankcija, pa njezinu visinu određuju sudovi i praksa državnog odvjetništva, a ne zakon. Poduzeća su izričito obuhvaćena: § 57. st. 3. upućuje na kaznenu odgovornost pravnih osoba prema 5. poglavlju danskoga Kaznenog zakona (straffeloven). Nadzor provode četiri tijela, a najširu nadležnost ima Sikkerhedsstyrelsen. Dosad nije zabilježen nijedan slučaj.
Najtemeljitije provjeren izostanak iznosa u EU-u
Danska, Grčka, Malta i Finska ne objavljuju propisani najviši iznos kazne za povredu zahtjeva za pristupačnost, a Španjolska nema vlastitu odredbu (oslanja se na opći zakon o osobama s invaliditetom). Obično ih se svrstava u istu skupinu, a ne bi trebalo, jer su razlozi posve različiti. Španjolska upućuje na onaj sektorski zakon koji je mjerodavan u pojedinom slučaju. Finska ima uvjetnu novčanu kaznu koja se ponavlja i nema gornju granicu, i to namjerno. Grčka i Malta imaju svaka svoju priču, opisanu u zasebnim člancima.
Danski je slučaj najjednostavniji i najbolje potkrijepljen. Cijela kaznena odredba počinje ovako:
„Medmindre højere straf er forskyldt efter anden lovgivning, straffes med bøde den, der […]”
(Naš prijevod: „Ako drugim propisima nije propisana teža kazna, novčanom kaznom kaznit će se tko […]”)
– LOV nr 801, § 57. st. 1. (Retsinformation)
Slijedi sedam skupina povreda: neispunjavanje zahtjeva za pristupačnost te povezanih pravila o sukladnosti i oznaci CE, uskraćivanje podataka tijelu, kršenje obveza proizvođača, uvoznika, distributera ili pružatelja usluga, neobavljanje zadaća iz ovlaštenja ovlaštenog zastupnika, onemogućavanje pristupa inspektoru, nepostupanje po odluci tijela (ili izbjegavanje njegova nadzora) i zlouporaba oznake CE.
To je sve. Ni uz jednu skupinu nije propisan iznos. Provjerili smo i sve odredbe zakona kojima se ovlasti prenose na ministra: svaka se odnosi na tehničku provedbu ili rad odbora za pritužbe i nijedna ministru ne daje ovlast da odredi visinu kazne.
Ta praznina nije previd, nego namjera. Vratili smo se na prijedlog zakona u izvornom obliku, uključujući bemærkninger – obrazloženja koja danski zakonodavac objavljuje kako bi sudovima pokazao kako novu odredbu treba primjenjivati. Kad zakonodavac želi utjecati na visinu kazne, danski prijedlozi zakona redovito navode predviđenu razinu kazne (bødeniveau). Ovaj to ne čini. Obrazloženja (opće napomene, odjeljak 3.7.3) ne određuju ni iznos ni razinu kazne: navode čimbenike koje sud treba vagati – opseg i narav povrede, broj obuhvaćenih proizvoda ili usluga i osoba, ostvarenu ili namjeravanu gospodarsku korist te veličinu, profesionalnost i suradnju poduzeća – kažu da kazna mora ukloniti svaki gospodarski poticaj za kršenje pravila, ostavljaju iznos sudovima u svakom pojedinom slučaju i isključuju zatvor.
Svaki iznos u eurima koji se pripisuje Danskoj nema dakle uporište ni u zakonu, ni u prenesenim ovlastima, ni u zakonodavnoj povijesti.
Zašto izostanak iznosa ovdje znači nešto drugo
Ključna je riječ bøde. U danskom pravu to je kaznena novčana kazna, a ne upravna. Iz toga proizlaze tri posljedice.
Iznos određuje sud. Ne regulator koji odlučuje unutar propisanog raspona, nego kazneni sud ili državni odvjetnik koji izdaje bødeforelæg (kazneni nalog koji okrivljenik može prihvatiti bez suđenja). Visinu kazne oblikovat će praksa državnog odvjetništva i sudova kad stignu prvi predmeti, što znači da danski iznos zasad ne postoji ni u kakvom obliku. Nastat će iz presedana.
Poduzeća su izričito kazneno odgovorna:
„Der kan pålægges selskaber m.v. (juridiske personer) strafansvar efter reglerne i straffelovens 5. kapitel.”
(Naš prijevod: „Društva i sl. (pravne osobe) mogu kazneno odgovarati prema pravilima 5. poglavlja Kaznenog zakona.”)
– LOV nr 801, § 57. st. 3.
To je stvarna zakonska osnova, a ne formalnost. Zbog nje Danska, zajedno s Irskom, Luksemburgom i Ciprom, pripada skupini država u kojima je povreda zahtjeva za pristupačnost kaznena stvar. Kratki opis da Danska „nema propisanu kaznu” to potpuno prikriva.
Zakon ne zatvara gornju granicu. Medmindre højere straf er forskyldt efter anden lovgivning – ako prema drugim propisima nije predviđena teža kazna. Odredba izričito ustupa mjesto svakoj težoj kazni koju predviđa neki drugi danski propis.
Tko provodi nadzor – i jedno neslaganje koje treba razjasniti
Sam zakon (§ 45.) dijeli nadzor na četiri tijela:
| Tijelo | Nadležnost |
|---|---|
| Sikkerhedsstyrelsen (danska agencija za sigurnosnu tehnologiju) | Opća i daleko najšira nadležnost: svi proizvodi te pristup audiovizualnim medijskim uslugama, bankarske usluge, e-knjige i e-trgovina |
| Energistyrelsen (danska agencija za energiju) | Elektroničke komunikacijske usluge |
| Trafikstyrelsen (danska uprava za civilno zrakoplovstvo i željeznice) | Zračni, autobusni i željeznički prijevoz te samoposlužni terminali u pomorskom prijevozu |
| Søfartsstyrelsen (danska pomorska uprava) | Ostali dijelovi pomorskog prijevoza |
Sekundarni izvori, među njima i strukovna udruženja, često navode šest tijela: dodaju Finanstilsynet za bankarstvo i Konkurrence- og Forbrugerstyrelsen za zaštitu potrošača. Iz samog teksta zakona proizlazi da bankarske usluge nadzire Sikkerhedsstyrelsen, a ne nadzornik financijskog sektora. Ako savjetujete klijente o Danskoj, oslonite se na podjelu na četiri tijela jer ona proizlazi iz teksta zakona, a popis od šest tijela provjerite prije nego što se na njega pozovete.
Još nešto: svaki izvor koji Erhvervsstyrelsen navodi kao dansko nadzorno tijelo za pristupačnost griješi. To se tijelo u zakonu uopće ne spominje.
Područje primjene je potpuno
Za razliku od Belgije, koja je direktivu izričito prenijela samo djelomično, Danska od početka obuhvaća cijeli popis usluga iz EAA-a: elektroničke komunikacije, pristup audiovizualnim medijskim uslugama, sva četiri oblika prijevoza, potrošačke bankarske usluge, e-knjige, e-trgovinu i hitne komunikacije prema broju 112, a uz to i cijeli popis proizvoda. Na papiru je to jedna od najurednijih transpozicija u Uniji.
Vrijede uobičajena izuzeća: mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzeta su, a trgovac koji je za poboljšanje pristupačnosti dobio vanjska sredstva ne može se pozvati na nerazmjerno opterećenje. Ista zamka s financiranjem postoji u Poljskoj, Luksemburgu i drugdje.
Provodi li se zakon već?
Dosad nije zabilježen nijedan kazneni postupak ni izrečena kazna.
Danska je ipak jedno od tržišta na kojima bi prvi slučaj trebao biti vidljiv čim se pojavi. Budući da je riječ o kaznenoj sankciji, ishod nadzora bit će kazneni postupak ili prihvaćeni bødeforelæg, a ne interna odluka nadzornog tijela. Takvi ishodi dospijevaju u javnost, za razliku od upravnih nalaza u Portugalu ili Sloveniji. Zato izostanak danskih slučajeva pouzdanije pokazuje da se zakon zasad ne provodi nego u većini rascjepkanih upravnih sustava.
Što to znači za vaše poslovanje
Iskren savjet za Dansku nije ugodan: nitko vam ne može reći koliko stoji neusklađenost, i upravo je u tome stvar. Nema gornje granice prema kojoj biste planirali ni raspona unutar kojeg biste se kretali. Prva danska kazna za povredu zahtjeva za pristupačnost postat će mjerilo za sljedeće, a dotad je moguća svaka kazna koju sud ocijeni razmjernom za kazneno djelo koje je počinilo poduzeće.
- Dansku shvatite kao pitanje kaznenopravne usklađenosti, a ne kao stavku u proračunu – jednako kao Irsku, iako danski § 57. predviđa novčanu kaznu, a ne zatvor.
- Dokumentirajte dobru vjeru. Kad nema propisanih iznosa, datirani dokazi o radu na pristupačnosti utječu na to koliko će ozbiljno sud ocijeniti povredu.
- Uskladite se s normom EN 301 549, odnosno s WCAG-om 2.1 na razini AA, i surađujte sa Sikkerhedsstyrelsen ako vam se to tijelo javi.
Česta pitanja
Kolika je kazna prema EAA-u u Danskoj?
Nije propisana. § 57. za sedam skupina povreda predviđa bøde – kaznenu novčanu kaznu – bez iznosa, razreda i gornje granice. Ne navode ih ni obrazloženja prijedloga zakona.
Tko onda određuje iznos?
Sudovi, u skladu s praksom državnog odvjetništva i sudskom praksom, ili državni odvjetnik koji izda kazneni nalog koji poduzeće može prihvatiti. Dosad nije izrečena nijedna danska kazna za povredu zahtjeva za pristupačnost, pa presedana nema.
Je li to doista kaznena sankcija?
Da. § 57. st. 3. upućuje i na kaznenu odgovornost pravnih osoba prema 5. poglavlju danskoga Kaznenog zakona, pa su poduzeća izravno obuhvaćena.
Tko provodi nadzor?
Prema zakonu četiri tijela: Sikkerhedsstyrelsen (proizvodi, audiovizualni mediji, bankarske usluge, e-knjige, e-trgovina), Energistyrelsen (elektroničke komunikacije), Trafikstyrelsen (zračni, autobusni i željeznički prijevoz) i Søfartsstyrelsen (pomorski prijevoz).
Za Dansku se negdje navodi iznos u eurima. Je li točan?
Nije. Iznos se ne spominje ni u zakonu, ni u ovlastima prenesenima na temelju njega, ni u obrazloženjima prijedloga zakona.
Povezano
- ← Natrag na kazne prema EAA-u po državama – usporedba svih 27 država
- Službeni tekst: LOV nr 801 af 07/06/2022 (Retsinformation)
- Kazne prema EAA-u u Irskoj – drugi kaznenopravni sustav, s propisanom gornjom granicom i kaznom zatvora
- Kazne prema EAA-u u Španjolskoj – drukčiji slučaj bez jedinstvenog iznosa



