Skip to main contentOpen accessibility widget
Disability

Disleksija i web-dizajn: raspored teksta, razmaci i naslovi

Kako web-tekst olakšati osobama s disleksijom: raspored, razmaci i naslovi

Author avatar

Kiril Petrovski

Author

Uvjeti povrata novca prikazani dvaput: kao gust blok teksta i kao isti tekst pod jasnim naslovom Povrat novca, s više razmaka

Čitatelji ne mogu promijeniti način na koji obrađuju tekst. Vi možete promijeniti način na koji ga stranica prikazuje.

Kratki odgovor

Europska udruga za disleksiju (European Dyslexia Association, EDA) procjenjuje da 9–12 % Europljana ima disleksiju ili neku srodnu specifičnu teškoću učenja. Na 452 milijuna stanovnika EU-a to je otprilike 41 do 54 milijuna potencijalnih čitatelja. Mnogima od njih gusti odlomci, ključne informacije skrivene usred teksta, obostrano poravnat tekst i zbijeni razmaci znatno otežavaju čitanje web-stranica. Jasni naslovi, kratke rečenice, tekst poravnat ulijevo i mogućnost prilagodbe razmaka (kriteriji 1.3.1, 2.4.6 i 1.4.12 iz WCAG-a 2.2) olakšavaju čitanje svima, a Europski akt o pristupačnosti za mnoga poduzeća u EU-u pristupačan sadržaj čini zakonskom obvezom.

Ako želite bolje razumjeti samu disleksiju, njezine znakove, vrste i uzroke, počnite s našim člankom Disleksija: znakovi, vrste, uzroci i kako pomoći u učenju. Ovaj se članak bavi drugom stranom: čime web-stranica olakšava ili otežava čitanje i kako to popraviti.

Gotovo svi savjeti za dizajn prilagođen disleksiji svode se na jednu misao: čitatelj treba trošiti snagu na razumijevanje sadržaja, a ne na odgonetanje rasporeda.

Koliko ljudi u Europi ima disleksiju?

Podaci o disleksiji jako se razlikuju jer je države različito definiraju i mjere. Neki su podaci istraživačke procjene učestalosti, a drugi broje učenike sa službenom potvrdom ili one koji u školi dobivaju podršku. Za europsku publiku najkorisniji su sljedeći podaci.

  • 9–12 % stanovnika Europe ima disleksiju ili neku specifičnu teškoću učenja, a kod 2–4 % teškoće su izražene, prema procjeni Europske udruge za disleksiju.
  • EU je 1. siječnja 2026. imao procijenjenih 452,0 milijuna stanovnika (Eurostat). Primijenimo li na to raspon EDA-e, dobivamo okvirno 41 do 54 milijuna ljudi u EU-u. To je naš izračun, a ne službeni podatak.
  • 7,10 % djece u osnovnoj školi u svijetu ima razvojnu disleksiju (95-postotni interval pouzdanosti: 6,27–7,97 %), pri čemu je češća kod dječaka (9,22 %) nego kod djevojčica (4,66 %), prema metaanalizi objavljenoj 2022. u časopisu Brain Sciences (Yang i sur.). To je svjetski, a ne europski podatak.

Podaci po državama

DržavaPodatakŠto se mjeriIzvor
IrskaOko 10 % (raspon 4–17 %)Procjena za stanovništvo, ovisno o definicijiDyslexia Ireland
Ujedinjena Kraljevina10 %Procjena za stanovništvoBritish Dyslexia Association
Švedska5–8 %Procjena za stanovništvoDyslexiförbundet
Francuska5–7 % (izražen oblik kod 1–2 %)Djeca školske dobi sa specifičnim teškoćama učenja (tzv. „dys”)Inserm, prema Santé.fr (2019.)
Italija3,0 % disleksija; 6,0 % bilo koja specifična teškoća učenjaUčenici sa službenom potvrdom, školska godina 2022./23.Ministero dell'Istruzione e del Merito (talijansko ministarstvo obrazovanja)
Nizozemska3,6 %Istraživačka procjena, učenici na kraju osnovne školeInspectie van het Onderwijs (nizozemski inspektorat za obrazovanje), 2019.
Španjolska3,1 %Učenici koji dobivaju podršku zbog teškoća učenja, 2024./25.Ministerio de Educación, Formación Profesional y Deportes (španjolsko ministarstvo obrazovanja)
Njemačka10–15 %Učenici s disleksijom ili diskalkulijom zajednoBVL (Bundesverband Legasthenie & Dyskalkulie, njemačka udruga za disleksiju i diskalkuliju), prema portalu news4teachers (2025.)

Procjene udruga obično obuhvaćaju i blaže slučajeve. Školski podaci broje potvrde ili podršku, a to ovisi o nacionalnim pravilima. U Nizozemskoj potvrdu o disleksiji ima 14 % srednjoškolaca, daleko više od istraživačke procjene. Zato podatke iz različitih država uspoređujte oprezno.

Niska pismenost širi je problem

Disleksija nije jedini razlog zbog kojeg ljudi teško čitaju gust tekst. Prema OECD-ovu istraživanju vještina odraslih (PIAAC 2023) 26 % odraslih od 16 do 65 godina u državama OECD-a u čitalačkoj pismenosti postiže razinu 1 ili nižu, što znači da im je čitalačka pismenost slaba. Ti podaci mjere pismenost, a ne disleksiju, ali pokazuju koliko odraslih ima koristi od jasnijeg teksta i preglednijeg rasporeda.

DržavaOdrasli (16–65) na razini čitalačke pismenosti 1 ili nižoj, 2023.
Poljska39 %
Italija35 %
Španjolska31 %
Francuska28 %
Njemačka22 %
Irska21 %
Danska18 %
Nizozemska16 %
Finska12 %
Švedska12 %

Izvor: OECD, Survey of Adult Skills (PIAAC) 2023, profili država u servisu Education GPS. Prosjek OECD-a: 26 %.

Kako raspored teksta utječe na osobe s disleksijom

Disleksija se kod različitih ljudi očituje različito i nijedan raspored ne odgovara svima. Ipak, nekoliko uobičajenih rješenja na webu mnogim osobama s disleksijom stvara dodatan napor:

  • Zidovi teksta. Dugi odlomci bez naslova tjeraju čitatelja da pročita sve kako bi pronašao jedan podatak, primjerice cijenu, datum ili rok.
  • Ključne informacije skrivene usred odlomka. Ako se rok za povrat novca ili datum dostave nalazi usred pete rečenice, lako ga je previdjeti.
  • Obostrano poravnat tekst. Obostrano poravnanje stvara nejednake razmake između riječi, koji se niz stranicu mogu spojiti u „rijeke” bjeline koje odvlače pažnju.
  • Predugi retci. Kad se tekst proteže cijelom širinom velikog zaslona, teško je pronaći početak sljedećeg retka.
  • Premali razmaci. Zbijeni proredi te razmaci između slova i riječi čine tekst pretrpanim i otežavaju praćenje.
  • Kurziv, podcrtavanje i velika slova u duljim odlomcima. Zbog njih se riječi mogu stapati. Britanska udruga za disleksiju (British Dyslexia Association, BDA) za isticanje zato preporučuje podebljana slova.
  • Neodređeni naslovi. Naslovi poput „Informacije” ili „Ostalo” čitatelju ne govore ništa. Opisni naslovi služe kao putokaz.
  • Složene rečenice i stručni žargon. Duge rečenice s više surečenica povećavaju količinu informacija koje čitatelj mora istodobno pamtiti.
  • Rasporedi koji se raspadnu kad ih korisnik prilagodi. Mnogi čitatelji proširenjima ili postavkama preglednika povećavaju razmake ili mijenjaju font. Ako se tekst tada preklapa ili odrezuje, stranica im postaje neupotrebljiva.

Isprobajte sami

Naš besplatni interaktivni primjer Between the lines (Između redaka) daje vam jedan zadatak na izmišljenoj stranici za prodaju ulaznica za koncerte: pronađite zadnji dan do kojeg možete zatražiti povrat novca.

U nepristupačnoj inačici rok je skriven u dugom, gustom odlomku uvjeta, a slova se tijekom čitanja neprestano lagano pomiču. Odaberite „Show the fix” (prikaži rješenje) i isti će se uvjeti preurediti: povrat novca dobiva vlastiti naslov, rečenice su kraće, a između redaka i odlomaka ima više prostora. Pomicanje slova ostaje potpuno isto, pa jasno vidite da rok lako pronalazite zahvaljujući rasporedu, a ne efektu. Pomicanje možete zaustaviti u bilo kojem trenutku, a da se dizajn pritom ne mijenja.

Slova koja se pomiču samo su ilustracija, a ne model disleksije. Iskustvo čitanja uvelike se razlikuje od osobe do osobe. Primjer pokazuje bit dizajna prilagođenog disleksiji: čitatelj se nije promijenio, promijenila se stranica.

Kako web-stranicu prilagoditi osobama s disleksijom

Većina ovih promjena malo stoji, a čitanje olakšava svima. Smjernice Britanske udruge za disleksiju (Dyslexia Style Guide) i WCAG 2.2 vode u istom smjeru.

Struktura

  1. Podijelite sadržaj u odjeljke s opisnim naslovima i označite ih kao prave naslove (<h2>, <h3>), a ne samo podebljanim tekstom, kako bi se po njima mogli kretati korisnici čitača zaslona i alata za čitanje. (1.3.1 Info and Relationships (informacije i odnosi), razina A; 2.4.6 Headings and Labels (naslovi i oznake), razina AA)
  2. Najvažnije činjenice stavite na početak. Najprije navedite datum, cijenu ili radnju, a zatim objašnjenje. Korake i mogućnosti prikažite kao popis.
  3. Izbjegavajte više stupaca u kontinuiranom tekstu i zadržite isti, predvidljiv raspored na svim stranicama.

Pisanje

  1. Pišite kratke, jednostavne rečenice i služite se svakodnevnim riječima. Pojmove bez kojih ne možete objasnite. (3.1.5 Reading Level (razina čitanja), razina AAA, preporučuje sadržaj koji ne traži veću čitalačku sposobnost od razine nižeg srednjeg obrazovanja, što u Hrvatskoj odgovara višim razredima osnovne škole, ili jednostavniju inačicu teksta)
  2. Za obrasce napišite jasne upute i oznake, umjesto da se oslanjate na tekst u polju koji nestaje čim počnete tipkati. (3.3.2 Labels or Instructions (oznake ili upute), razina A)

Tipografija i razmaci

  1. Osnovni tekst poravnajte ulijevo i izbjegavajte obostrano poravnanje. (1.4.8 Visual Presentation (vizualni prikaz), razina AAA)
  2. Neka retci budu ugodne duljine. WCAG 1.4.8 predlaže najviše 80 znakova, a BDA 60 do 70.
  3. Prored neka bude izdašan, oko 1,5, kako preporučuju i smjernice BDA-a i WCAG 1.4.8.
  4. Za isticanje upotrebljavajte podebljana slova, a ne kurziv, podcrtavanje ili velika slova. Podcrtavanje ostavite za poveznice.
  5. Odaberite jasan font bez serifa ugodne veličine, primjerice 16 do 19 px za osnovni tekst, kako predlaže BDA. Font prilagođen disleksiji, poput fonta OpenDyslexic, nekim čitateljima može pomoći, ali sklonosti su različite, pa je raspored važniji od bilo kojeg fonta. Ako takav font želite ponuditi kao mogućnost, pogledajte našu stranicu o fontu prilagođenom disleksiji.
  6. Upotrebljavajte taman tekst na svijetloj pozadini koja nije posve bijela, uz dobar kontrast. (1.4.3 Contrast (Minimum) (kontrast, minimalni), razina AA)

Omogućite čitateljima da prilagode stranicu

  1. Pobrinite se da se ništa ne raspadne kad korisnici povećaju razmake. Sadržaj mora ostati upotrebljiv i kad korisnik postavi visinu retka na 1,5 veličine fonta, razmak između odlomaka na dvostruku veličinu fonta, razmak između slova na 0,12, a razmak između riječi na 0,16 veličine fonta. Izbjegavajte spremnike za tekst fiksne visine. (1.4.12 Text Spacing (razmaci u tekstu), razina AA)
  2. Podržite povećanje i prilagodljiv prikaz. Tekst se mora moći povećati na 200 %, a na uskim zaslonima sadržaj se mora preslagati bez vodoravnog pomicanja. (1.4.4 Resize Text (promjena veličine teksta), razina AA; 1.4.10 Reflow (prilagodljivi prikaz sadržaja), razina AA)

Neke od tih problema, primjerice naslove bez odgovarajuće oznake, slab kontrast ili spremnike koji odrezuju povećani tekst, može otkriti automatsko skeniranje našim besplatnim alatom za provjeru pristupačnosti. Imaju li naslovi smisla i jesu li ključne činjenice lako uočljive, mora procijeniti čovjek. Više o razinama A, AA i AAA pročitajte u našem potpunom vodiču kroz načela i razine WCAG-a.

Što Europski akt o pristupačnosti znači za čitljiv sadržaj

Europski akt o pristupačnosti (Direktiva (EU) 2019/882) primjenjuje se od 28. lipnja 2025. Obuhvaća usluge e-trgovine i druge usluge za potrošače, primjerice bankarske usluge, e-knjige i putnički prijevoz, a njihove web-stranice i aplikacije moraju biti uočljive, operabilne, razumljive i stabilne. Čitljiv sadržaj pripada upravo zahtjevu da budu „razumljive”: ljudi moraju moći razumjeti informacije i način na koji se usluga koristi.

Akt ne spominje WCAG izravno. Sukladnost se obično dokazuje usklađenom europskom normom EN 301 549. Inačica na koju se propisi trenutačno pozivaju, V3.2.1, temelji se na razini AA WCAG-a 2.1, koja uključuje kriterije 1.3.1 Info and Relationships, 2.4.6 Headings and Labels i 1.4.12 Text Spacing. Nova inačica, V4.1.1, objavljena je u rujnu 2026. i usklađena s razinom AA WCAG-a 2.2, a njezina se objava u Službenom listu EU-a očekuje u prosincu 2026.

Kriteriji razine AAA, poput 1.4.8 Visual Presentation i 3.1.5 Reading Level, nisu dio tog osnovnog zahtjeva, ali su dobra praksa za dizajn prilagođen disleksiji. Opći uvjeti, uvjeti povrata novca i upute za plaćanje dio su usluge, pa moraju biti jednako čitljivi kao i marketinške stranice.

Česta pitanja

Koji je font najbolji za disleksiju?

Jedan najbolji font ne postoji. Mnogim čitateljima odgovaraju jasni fontovi bez serifa ugodne veličine, uz izdašne razmake. Specijalizirani fontovi poput OpenDyslexica nekima pomažu, a nekima ne. Najuključiviji pristup je čist zadani font i raspored koji se ne raspada kad čitatelj primijeni vlastiti font ili razmake.

Je li obostrano poravnat tekst loš za pristupačnost?

Za mnoge čitatelje jest. Obostrano poravnanje stvara nejednake razmake između riječi, pa je retke teže pratiti. Britanska udruga za disleksiju preporučuje tekst poravnat ulijevo, bez obostranog poravnanja, a izbjegavanje obostranog poravnanja dio je i kriterija 1.4.8 Visual Presentation (razina AAA).

Koji su kriteriji WCAG-a najvažniji za disleksiju?

Na razinama A i AA usredotočite se na kriterije 1.3.1 Info and Relationships (prave oznake naslova i popisa), 2.4.6 Headings and Labels, 1.4.12 Text Spacing, 1.4.4 Resize Text i 1.4.10 Reflow. Na razini AAA još dalje idu 1.4.8 Visual Presentation i 3.1.5 Reading Level.

Pomaže li dizajn prilagođen disleksiji samo osobama s disleksijom?

Ne. Jasni naslovi, kratke rečenice i dobri razmaci pomažu i osobama sa slabijom pismenošću, onima koji čitaju na stranom jeziku, starijim čitateljima, osobama s ADHD-om i svakome tko stranicu na brzinu pregledava na mobitelu.

Čitljiv sadržaj jedno je od najjednostavnijih poboljšanja pristupačnosti. Ako želite da stručnjak pregleda vaše ključne stranice, naša revizija pristupačnosti uz ostale zahtjeve WCAG-a obuhvaća i strukturu sadržaja, razmake i čitljivost.

Izvori

  1. European Dyslexia Association, „What is dyslexia”: https://eda-info.eu/what-is-dyslexia/
  2. Eurostat, Statistics Explained, „Population and population change statistics” (1. siječnja 2026.): https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Population_and_population_change_statistics
  3. Yang L, et al. „Prevalence of Developmental Dyslexia in Primary School Children: A Systematic Review and Meta-Analysis.” Brain Sciences, 2022;12(2):240: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/35204003/
  4. British Dyslexia Association, „Dyslexia”: https://www.bdadyslexia.org.uk/dyslexia
  5. Dyslexia Ireland, „About Dyslexia”: https://www.dyslexia.ie/about-dyslexia/
  6. Dyslexiförbundet, brošura za članove: https://dyslexi.org/wp-content/medlemsbroschyr_tryck.pdf
  7. Santé.fr (Inserm), „Troubles spécifiques des apprentissages : les « dys »” (2019.): https://www.sante.fr/node/6407203
  8. Ministero dell'Istruzione e del Merito, „I principali dati relativi agli alunni con DSA, aa.ss. 2021/2022 – 2022/2023”: https://www.mim.gov.it/documents/20182/8938897/Focus_Alunni+con+DSA+aa.ss.202122_202223.pdf
  9. Inspectie van het Onderwijs, „Dyslexieverklaringen – Verschillen tussen scholen nader bekeken” (2019.): https://www.onderwijsinspectie.nl/binaries/onderwijsinspectie/documenten/themarapporten/2019/04/10/dyslexieverklaringen-verschillen-tussen-scholen-nader-bekeken/Rapport+Dyslexieverklaringen+verschillen+tussen+scholen+nader+bekeken.pdf
  10. Ministerio de Educación, Formación Profesional y Deportes, „Alumnado con necesidad específica de apoyo educativo. Curso 2024-2025”: https://www.educacionfpydeportes.gob.es/dam/jcr:27b3a08d-2d3d-41fd-90e2-30b32e6815cc/2024-25-acneae-nota-resumen.pdf
  11. news4teachers, „Legasthenie und Dyskalkulie: Betroffene fordern Anerkennung – bundeseinheitlich” (veljača 2025.): https://www.news4teachers.de/2025/02/legasthenie-und-dyskalkulie-betroffene-fordern-anerkennung-bundeseinheitlich/
  12. OECD, Survey of Adult Skills (PIAAC) 2023, profili država u servisu Education GPS (arhivirana kopija za Italiju; za ostale države ista stranica s drugom oznakom države): https://web.archive.org/web/20260830094332/https://gpseducation.oecd.org/CountryProfile?primaryCountry=ITA&treshold=10&topic=AS
  13. British Dyslexia Association, „Dyslexia friendly style guide” (arhivirana kopija, lipanj 2025.): https://web.archive.org/web/20250629142524/https://www.bdadyslexia.org.uk/advice/employers/creating-a-dyslexia-friendly-workplace/dyslexia-friendly-style-guide
  14. W3C, Understanding WCAG 2.2: 1.4.12 Text Spacing: https://www.w3.org/WAI/WCAG22/Understanding/text-spacing.html
  15. W3C, Understanding WCAG 2.2: 1.4.8 Visual Presentation: https://www.w3.org/WAI/WCAG22/Understanding/visual-presentation.html
  16. Direktiva (EU) 2019/882 (Europski akt o pristupačnosti): https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/2019/882/oj
  17. National Disability Authority (Irska), „EN 301 549 V4.1.1 published”: https://nda.ie/news/en301549-published
Share this post

You might also like

Two more articles worth reading while this topic is still fresh.

Videoreproduktor na web-stranici s voditeljem, jasnim titlovima pri dnu slike i transkriptom ispod

Titlovi za gluhe i nagluhe: oštećenje sluha u Europi i pristupačan video

Oštećenje sluha u Europi po državama i kako titlovi i transkripti pomažu

Ruka poseže prema velikim, dobro razmaknutim gumbima plus i minus te gumbu za potvrdu na zaslonu pametnog telefona za kupnju ulaznica

Motorička pristupačnost: tremor, veličina ciljnih površina i podaci za Europu

Tremor, artritis i motoričke teškoće u Europi te kako popraviti sitne gumbe