Skip to main contentOpen accessibility widget
Accessibility

Disleksija: znakovi, vrste, uzroci i kako pomoći u učenju

Disleksija jednostavno objašnjena: znakovi, vrste, uzroci i podrška

Erynn Epaulard

Erynn Epaulard

Author

White letter tiles appear to be falling or floating against a black background, creating a scattered, chaotic effect.

Uvod

Često se spominje, ali znamo li doista što je disleksija? Nije bolest ni znak slabosti, nego specifična teškoća učenja koja se lako zamijeni s drugim školskim teškoćama. Ima je oko 5 do 10 % svjetskog stanovništva, pa je jedna od najčešćih specifičnih teškoća učenja (u francuskom govornom području nazivaju ih skupinom „DYS”). Disleksija je prije svega drukčiji način učenja i razumijevanja pisanog jezika. Može otežati čitanje, pisanje ili razumijevanje pročitanog, ali nipošto ne priječi uspjeh. Što se ranije prepoznaju znakovi disleksije, to se prije može pružiti odgovarajuća podrška i pomoć prilagođena pojedincu. Razumjeti disleksiju znači i naučiti kako informacije učiniti pristupačnijima svima – u školi, na poslu i u svakodnevnom životu.

Što je disleksija?

Disleksija je neurološka teškoća učenja: mozak pisani jezik ne dekodira na isti način kao kod većine ljudi. Moglo bi se reći da mozak do čitanja dolazi malo drukčijim putem – put je drukčiji, ponekad dulji, ali cilj je isti. Zbog te osobitosti čitanje i pisanje, odnosno njihovo automatiziranje, mogu biti teži, a da to ne utječe na inteligenciju ni na sposobnost učenja.

Disleksija pripada velikoj skupini specifičnih teškoća učenja (tzv. „DYS”), zajedno s disortografijom, diskalkulijom i dispraksijom. Te su teškoće često nevidljive, a mogu utjecati na školovanje, posao ili samopouzdanje – zato se disleksija katkad naziva nevidljivim invaliditetom.

Koje su tri vrste disleksije?

  • Fonološka disleksija: najčešća vrsta. Otežano je povezivanje glasova i slova. Nepoznatu riječ teško je pročitati, a javljaju se pogreške poput zamjene redoslijeda riječi ili slogova.

  • Površinska disleksija: teškoća je u vizualnom prepoznavanju riječi. Čita se sporo, riječ po riječ, osobito kad je riječ o nepravilnim riječima.

  • Mješovita disleksija: spaja obje prethodne vrste i često traži podršku koja je još više prilagođena pojedincu.

Koji su znakovi disleksije?

Simptomi disleksije razlikuju se ovisno o dobi, ali neki se znakovi često ponavljaju: teškoće s čitanjem, pisanjem, pamćenjem ili koncentracijom. Mogu se uočiti već u djetinjstvu i s vremenom se mijenjati sve do odrasle dobi.

Disleksija kod djece

Kod djece se disleksija često primijeti već u prvim godinama školovanja. Evo nekoliko primjera:

Teškoće s povezivanjem slova i glasova (primjerice, u francuskom se „g” u riječima garçon i gentil izgovara različito).

Sporo, isprekidano ili obrnuto čitanje te zamjenjivanje pojedinih glasova (p/b, t/d).

Riječi zapisane onako kako se izgovaraju (u francuskom primjerice cloune umjesto clown).

Teškoće s razumijevanjem pročitanog – dijete može pročitati tekst, a da zapravo ne shvati njegov smisao.

Slab interes za čitanje ili pisanje, često zbog umora ili frustracije.

Disleksija kod odraslih

Disleksija u odrasloj dobi ne nestaje, nego se mijenja. Odrasli često razviju vlastite strategije, ali neke teškoće ostaju:

Sporo ili zamorno čitanje, osobito dužih tekstova.

Česte pravopisne pogreške ili nespretno složene rečenice.

Teškoće s pamćenjem pisanih uputa, brojeva ili datuma.

Teškoće s organizacijom ili koncentracijom, ponekad povezane s ADHD-om (poremećajem pažnje s hiperaktivnošću).

Sklonost vizualnim, usmenim ili praktičnim materijalima.

Narušeno samopouzdanje zbog čestih pogrešaka.

Dobro je znati: danas postoje pomoćni alati poput fontova prilagođenih osobama s disleksijom (npr. OpenDyslexic ili Lexie Readable), koji drukčijim oblikom slova i većim razmacima među riječima olakšavaju čitanje.

Što uzrokuje disleksiju?

Disleksija ima više uzroka, među kojima je i nasljedni: ako jedan roditelj ima disleksiju, veća je vjerojatnost da će je imati i dijete. Oko 40 do 60 % djece iz obitelji u kojima ima disleksije razvije neki njezin oblik.

S neurološkog gledišta, snimke mozga pokazuju drukčiju aktivnost u područjima zaduženima za obradu glasova i riječi, što objašnjava zašto je čitanje osobama s disleksijom naporno.

Naposljetku, ulogu ima i okolina: nedovoljan jezični poticaj u djetinjstvu nije izravan uzrok, ali može produbiti teškoće. Nasuprot tome, okolina u kojoj ima mnogo razgovora, podrške i učenja potiče razvoj strategija kojima se teškoće nadoknađuju.

Disleksija ili disortografija?

Disleksija i disortografija često idu zajedno, ali nisu isto.

Disleksija se odnosi na čitanje: prepoznavanje, dekodiranje i razumijevanje napisanih riječi.

Disortografija se odnosi na pisanje i pravopis: riječi se zapisuju onako kako se čuju, izostavljaju se slova ili zamjenjuju glasovi.

Obje teškoće proizlaze iz istih jezičnih mehanizama, pa se često javljaju zajedno. Ipak, netko može imati disortografiju, a da nema disleksiju.

Zato je važno razlikovati disleksiju i disortografiju kako bi se podrška, primjerice logopedska terapija, digitalni alati ili specijalizirana pomoć u učenju, mogla prilagoditi potrebama osobe.

Zaključak

Disleksija nije prepreka, nego drukčiji način opažanja i učenja. Bilo da se pokaže u djetinjstvu ili u odrasloj dobi, podsjeća nas da čitanje i informacije nisu svima jednako dostupni. Uz prave alate, više razumijevanja i dizajn koji uzima u obzir različite korisnike digitalni svijet može postati ugodniji za sve.

Pristupačnost weba prije svega znači malo olakšati svakodnevicu osobama s teškoćama poput disleksije.

Zašto ne biste isprobali test?

U samo nekoliko sekundi provjerite je li vaša web-stranica pristupačna – besplatnim testom na našoj početnoj stranici. Jer u konačnici, doista pristupačan web je onaj koji se prilagođava svima.

Share this post

You might also like

Two more articles worth reading while this topic is still fresh.

What is a good accessibility score?

Rezultat pristupačnosti: koji je dobar i znači li 100 da je web-stranica usklađena?

Koji je rezultat pristupačnosti dobar? Ocjene, provjere i usklađenost.

Банер со три лица кои користат лаптопи, вклучувајќи лице во инвалидска количка и лице што користи знаковен јазик. На сликата има наслов „Веб пристапност, Интернет за сите“.

Pristupačnost weba: internet za sve

Što je pristupačnost weba i zašto internet mora biti pristupačan svima.