Skip to main contentOpen accessibility widget
Disability

Daltonizam u Europi: koliko je čest i kako prilagoditi web-stranicu

Koliko je daltonizam čest u Europi i kako se na webu ne oslanjati samo na boju

Author avatar

Kiril Petrovski

Author

Raspored sjedala za koncert na kojem slobodna i rasprodana sjedala imaju istu mutnu zlatnu boju, pokraj inačice s oznakama „Available” i „Sold out”

Oko 8 % muškaraca europskog podrijetla ne razlikuje pouzdano određene nijanse crvene i zelene. Ako na web-stranici slobodna mjesta označavate zelenom, a rasprodana crvenom bojom, dio kupaca tu razliku jednostavno neće vidjeti.

Kratki odgovor

Prema velikim populacijskim istraživanjima, crveno-zeleni poremećaj raspoznavanja boja ima oko 8 % muškaraca i oko 0,4 % žena europskog podrijetla. Na stanovništvo EU-a u 2025. to je otprilike 18 milijuna ljudi, iako službenog podatka za cijeli EU nema. Najčešća prepreka na web-stranicama je informacija koja se prenosi samo bojom: točkice koje označavaju status, crveni rub oko polja s pogreškom, obojene linije na grafikonima i poveznice koje se od teksta razlikuju samo bojom. Popravak nije složen, a traži ga i kriterij uspješnosti 1.4.1 Use of Color (uporaba boje) iz WCAG-a 2.2: boju uvijek dopunite tekstom, ikonom, uzorkom ili oblikom.

Koliko je ljudi u Europi daltonista?

Daltonizam ili sljepoća za boje svakodnevni je naziv za poremećaj raspoznavanja boja. Većina osoba s daltonizmom vidi boje, ali im neki parovi boja izgledaju jednako. Daleko su najčešći nasljedni crveno-zeleni oblici. Gen za njih nalazi se na kromosomu X, pa se kod muškaraca javljaju mnogo češće nego kod žena.

Ni Eurostat ni Europska zdravstvena anketa (EHIS) nemaju pokazatelj za raspoznavanje boja. Najpouzdaniji europski podaci potječu iz velikih probirnih istraživanja, uglavnom provedenih Ishiharinim tablicama, i iz preglednih radova koji ih objedinjuju. Temeljna referenca je pregledni rad Jennifer Birch iz 2012. u časopisu Journal of the Optical Society of America A. Autorica zaključuje da „velika slučajna populacijska istraživanja pokazuju da je učestalost poremećaja kod europskih bijelaca oko 8 % kod muškaraca i oko 0,4 % kod žena” (naš prijevod) [1].

Pojedinačna europska istraživanja iz tog rada daju gotovo iste rezultate:

DržavaIstraživanje (godina)Pregledano muškaracaMuškarci s crveno-zelenim daltonizmomPregledano ženaŽene s crveno-zelenim daltonizmom
NorveškaWaaler (1927.)9.0498,01 %9.0720,44 %
NjemačkaSchmidt (1936.)6.8637,75 %5.6040,36 %
NjemačkaFeig i Ropers (1978.)5.5657,80 %n/pn/p
FrancuskaKherumian i Pickford (1959.)6.6358,95 %6.9900,50 %
GrčkaKoliopoulos i sur. (1976.)21.2317,95 %8.7540,42 %
NizozemskaCrone (1968.)3.1677,95 %3.3590,45 %
FinskaForsius i sur. (1967.)2.6047,90 %n/pn/p
BelgijaFrançois i sur. (1957.)1.2418,48 %n/pn/p
ŠvicarskaVon Planta (1926.)2.0007,95 %3.0000,43 %

Izvor: Birch (2012.), tablice 2. i 3. [1]. Probir Ishiharinim tablicama. Riječ je o starijim istraživanjima, no pregledni rad ih navodi jer su velika i provedena na općoj populaciji.

Noviji europski primjer dolazi iz Irske. U istraživanju iz 2021. pregledano je 1.626 nasumično odabranih učenika u dobi od 6 do 7 i od 12 do 13 godina, Hardy-Rand-Rittlerovim tablicama. Poremećaj raspoznavanja boja utvrđen je kod 8,3 % dječaka i 1,8 % djevojčica [2]. Kod oba spola najčešći su bili deutanski oblici (poremećaj čunjića osjetljivih na zelenu). Globalna metaanaliza istraživanja na djeci i adolescentima iz 2025. pokazala je da je učestalost najveća kod osoba europskog podrijetla: 2,77 % za dječake i djevojčice zajedno [3].

Što to znači u brojkama

Eurostat ne objavljuje broj osoba s daltonizmom, pa su brojke u nastavku naša okvirna procjena. Europske stope prema Birch (8 % muškaraca, 0,4 % žena) primijenili smo na Eurostatov podatak o broju stanovnika na dan 1. siječnja 2025. [4]. Stvarni brojevi bit će drukčiji jer učestalost ovisi o podrijetlu, a stanovništvo EU-a je raznoliko.

PodručjeMuškarci (2025.)Žene (2025.)Procijenjeni broj osoba s crveno-zelenim daltonizmom
EU-27221,1 milijuna230,2 milijunaoko 18,6 milijuna
Njemačka41,2 milijuna42,3 milijunaoko 3,5 milijuna
Francuska33,4 milijuna35,4 milijunaoko 2,8 milijuna
Italija28,9 milijuna30,1 milijunaoko 2,4 milijuna
Španjolska24,1 milijuna25,0 milijunaoko 2,0 milijuna
Poljska17,6 milijuna18,9 milijunaoko 1,5 milijuna
Nizozemska9,0 milijuna9,1 milijunaoko 0,75 milijuna

Procjena: Eurostatov broj stanovnika (demo_pjan, 1. siječnja 2025.) pomnožen s 8 % za muškarce i 0,4 % za žene. Nije riječ o izmjerenom broju.

Usporedbe radi, britanska dobrotvorna organizacija Colour Blind Awareness procjenjuje da u Ujedinjenoj Kraljevini živi oko 3 milijuna osoba s daltonizmom, otprilike 4,5 % stanovništva [5]. Kako je do te brojke došla, ne objavljuje.

Za vlasnika web-stranice to znači sljedeće: ako otprilike svaki dvanaesti posjetitelj muškarac teško razlikuje crvenu i zelenu, dizajn koji se oslanja samo na boju nije rijetkost koju smijete zanemariti.

Kako daltonizam otežava služenje web-stranicama

Poremećaj raspoznavanja boja rijetko nekoga potpuno spriječi da se služi stranicom. Neke informacije postaju nejasne, a to je često i gore jer ljudi tada postupaju nagađajući. Tipične prepreke su:

  • Status označen samo bojom. Zelene točkice za „na zalihi” i crvene za „nema na zalihi”, obojeni raspored sjedala, slobodni termini u kalendaru, ocjene u bojama semafora.
  • Pogreška u obrascu označena samo crvenim rubom. Polje izgleda kao i sva ostala, pa posjetitelj ne zna što treba ispraviti.
  • Poveznice koje se od teksta razlikuju samo bojom. Bez podcrte se poveznica gubi u odlomku.
  • Grafikoni i karte s nizovima podataka u bojama. Crvena i zelena linija ili toplinska karta od zelene do crvene stapaju se u jednu jednoličnu traku.
  • Odabir označen samo promjenom boje. Odabrana veličina, datum ili paket koji iz sive prijeđe u zelenu.
  • Parovi boja sa slabim kontrastom. Osobama s daltonizmom neke boje izgledaju tamnije ili svjetlije. Kod protanskih oblika crvena, primjerice, izgleda tamnije, pa crveni tekst na tamnoj podlozi može izgubiti kontrast.

Ni za jedan od tih problema ne treba mijenjati vizualni stil. Boja može ostati, samo ne smije biti jedini znak.

Isprobajte sami: odaberite sjedalo na koncertu

Naš besplatni Accessibility Simulator sadrži interaktivni primjer posvećen upravo ovom problemu: Beyond color (više od boje).

Nalazite se na izmišljenoj stranici za prodaju ulaznica i trebate odabrati slobodno sjedalo. Zelena sjedala su slobodna, crvena rasprodana, a boja je jedini znak. Raspored sjedala prikazan je kroz filtar koji okvirno oponaša crveno-zeleni daltonizam (deuteranopiju). Uz taj filtar i zelena i crvena sjedala imaju istu zlatnu boju. Pokušajte odabrati sjedalo za koje ste sigurni da je slobodno.

Zatim odaberite „Show the fix” (prikaži rješenje). Filtar ostaje potpuno isti, ali sada svako sjedalo ima oznaku „Available” (slobodno) ili „Sold out” (rasprodano) te kvačicu ili križić. Između nepristupačne i pristupačne inačice možete se prebacivati koliko god želite.

Filtar je samo približan prikaz. Pokazuje prepreku u dizajnu, a ne to kako boje vidi bilo koja pojedina osoba. Ono što jasno pokazuje jest da rješenje ne ovisi o posjetiteljevu vidu, nego o tome da stranica istu informaciju prenese na više načina.

Kako ispraviti dizajn koji se oslanja samo na boju

Pri pregledu dizajna i stranica služite se sljedećim popisom. U zagradama su kriteriji uspješnosti iz WCAG-a 2.2 kojih se to najizravnije tiče [6].

  1. Svaku informaciju u boji dopunite tekstom, ikonom ili uzorkom (1.4.1 Use of Color, razina A). Uz crveno sjedalo napišite „Rasprodano”, nedostupne datume označite križićem, a status u tablici narudžbi ispišite riječima. Kriterij 1.4.1 glasi: „Color is not used as the only visual means of conveying information, indicating an action, prompting a response, or distinguishing a visual element.” (u našem prijevodu: boja se ne upotrebljava kao jedino vizualno sredstvo za prenošenje informacije, označavanje radnje, traženje odgovora ili razlikovanje vizualnog elementa).
  2. Pogreške u obrascu ispišite tekstom (1.4.1 te 3.3.1 Error Identification (prepoznavanje pogrešaka), razina A). Uz polje prikažite poruku poput „Unesite ispravan poštanski broj”, po mogućnosti s ikonom, a ne samo crveni rub.
  3. Neka se poveznice mogu prepoznati i bez boje. U tekstu ih podcrtajte ili označite nekim drugim znakom osim boje. Ako se ipak oslanjate samo na boju, poveznica mora imati omjer kontrasta od najmanje 3 : 1 prema okolnom tekstu i dodatni znak kad je pokazivač iznad nje ili kad je u fokusu (vidi W3C-ove tehnike za kriterij 1.4.1).
  4. Na grafikonima podatke označite izravno ili uzorkom. Linije označite na njihovu kraju, upotrijebite različite oblike točaka ili vrste isprekidanih linija, a podatke ponudite i u tablici.
  5. Odabrano i aktivno stanje ne označavajte samo bojom. Dodajte kvačicu, deblji rub, podebljani tekst ili riječ „Odabrano”.
  6. Grafički elementi i kontrole moraju ostati vidljivi (1.4.11 Non-text Contrast (kontrast netekstualnih elemenata), razina AA). Ikone, rubovi polja za unos i pokazatelji fokusa koji nose značenje moraju imati omjer kontrasta od najmanje 3 : 1 prema susjednim bojama.
  7. U uputama se ne pozivajte samo na boju (1.3.3 Sensory Characteristics (osjetilna obilježja), razina A). Umjesto „Pritisnite zeleni gumb” napišite „Pritisnite Nastavi (zeleni gumb)”.
  8. Provjerite stranicu u sivim tonovima i uz filtar za daltonizam. Ako je zaslon razumljiv i u sivim tonovima, ne ovisi o boji. Razvojni alati u preglednicima Chrome i Firefox mogu oponašati najčešće oblike poremećaja raspoznavanja boja.
  9. Provjerite kontrast teksta (1.4.3 Contrast (Minimum) (kontrast, minimalni), razina AA). Našim besplatnim alatom za provjeru kontrasta provjerite zadovoljava li par boja pragove 4,5 : 1 i 3 : 1.

Automatizirani alati otkrit će dio tih nedostataka, primjerice slab kontrast. Ne mogu, međutim, pouzdano utvrditi je li crvena točkica jedini način na koji se prenosi status. Naš besplatni alat za provjeru pristupačnosti dobra je početna provjera, ali informacije koje se prenose samo bojom obično otkriva tek čovjek koji pregleda ključne tijekove, poput rezervacije, plaćanja i stranica korisničkog računa.

Ako se tek upoznajete s WCAG-om, naš cjeloviti vodič kroz načela, razine i norme WCAG-a objašnjava kako su kriteriji uspješnosti povezani s razinama usklađenosti.

Što Europski akt o pristupačnosti propisuje o boji

Europski akt o pristupačnosti (Direktiva (EU) 2019/882) primjenjuje se na proizvode stavljene na tržište i usluge pružene potrošačima nakon 28. lipnja 2025. [7]. Obuhvaća, među ostalim, e-trgovinu, potrošačke bankarske usluge, e-knjige, elektroničke komunikacije i dijelove usluga putničkog prijevoza, kao što su web-stranice, aplikacije i prodaja karata [7][8].

Boju izravno spominje Prilog I. direktive:

  • Za proizvode: „ako proizvod upotrebljava boje kako bi se prenijele informacije, uputilo na radnju koju treba poduzeti, zahtijevalo odgovor ili prepoznalo elemente, onda osigurava zamjensku mogućnost za boje” (Prilog I., odjeljak I., točka 2.(d)).
  • Kriteriji za funkcionalnu učinkovitost propisuju: „Ako proizvod ili usluga omogućuju vizualne načine upravljanja, moraju omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva opažanje boje.” (Prilog I., odjeljak VII., točka (c))
  • Za usluge: pristupačnost se ostvaruje i „dosljednim i prikladnim osiguravanjem pristupačnosti internetskih stranica, uključujući povezane aplikacije na internetu, i usluga na mobilnim uređajima, uključujući mobilne aplikacije, na način da ih se učini uočljivima, operabilnima, razumljivima i stabilnima” (Prilog I., odjeljak III., točka (c)).

U praksi se pristupačnost weba u EU-u ocjenjuje prema europskoj normi EN 301 549, koja za web-sadržaj preuzima razinu AA WCAG-a 2.1 [9]. Kriterij 1.4.1 Use of Color pripada razini A i u WCAG-u 2.1 i u WCAG-u 2.2, pa je dio svake osnovne provjere. Mikropoduzeća koja pružaju usluge izuzeta su od zahtjeva direktive za usluge [7], ali dizajn koji se oslanja samo na boju njihovim kupcima stvara potpuno iste teškoće.

Česta pitanja

Koliko je Europljana daltonista?

Službenog podatka za cijeli EU nema. Prema velikim populacijskim istraživanjima koja je objedinila Birch (2012.), crveno-zeleni poremećaj raspoznavanja boja ima oko 8 % muškaraca i 0,4 % žena europskog podrijetla [1]. Na stanovništvo EU-27 u 2025. to je otprilike 18 do 19 milijuna ljudi, ali riječ je o procjeni, a ne o izmjerenom broju.

Koji je oblik daltonizma najčešći?

Najčešći su deutanski oblici, kod kojih su zahvaćeni čunjići osjetljivi na zelenu boju. U norveškim podacima koje navodi Birch deutanski oblici čine oko tri četvrtine crveno-zelenih slučajeva kod muškaraca [1], a najčešći su bili i među irskim učenicima [2]. Zato primjer u simulatoru oponaša deuteranopiju.

Je li dovoljno odabrati boje prilagođene osobama s daltonizmom?

Bolje odabrane boje pomažu, ali same po sebi ne ispunjavaju kriterij 1.4.1. Ljudi boje vide različito, zasloni i osvjetljenje se razlikuju, a neki se služe prikazom u sivim tonovima ili načinom visokog kontrasta. Pouzdano rješenje je dodati znak koji nije boja: tekst, ikonu, uzorak ili oblik.

Je li crvena poruka o pogrešci problem za pristupačnost?

Crvena boja nije problem. Problem je ako je crveni rub jedini znak. Ako je pogreška opisana i tekstom, a polje jasno označeno, boja postaje koristan dodatak, a ne jedini signal.

Kako provjeriti prenosi li se na web-stranici neka informacija samo bojom?

Pregledajte ključne stranice u sivim tonovima i uz simulaciju daltonizma u razvojnim alatima preglednika. Zatim provjerite je li svaki status, poruka o pogrešci, poveznica i grafikon i dalje razumljiv. Kontrast provjerite alatom za provjeru kontrasta, a informacije koje se prenose samo bojom uvrstite u ručni pregled ili reviziju pristupačnosti.

Sljedeći korak

Otvorite primjer Beyond color, a zatim na isti način pregledajte vlastite stranice za rezervaciju, plaćanje ili praćenje statusa. Ako želite sustavan pregled, naša revizija pristupačnosti pronalazi informacije koje se prenose samo bojom i vašem timu daje upute za ispravke na razini koda.

Izvori

  1. Birch J. „Worldwide prevalence of red-green color deficiency.” J Opt Soc Am A 2012;29(3):313–320. Pregled populacijskih istraživanja; u tablicama 2. i 3. navedena su europska istraživanja provedena Ishiharinim tablicama. https://opg.optica.org/josaa/abstract.cfm?uri=josaa-29-3-313 (sažetak: https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22472762/)
  2. Harrington S, Davison PA, O'Dwyer V. „Prevalence of colour vision deficiency in the Republic of Ireland schoolchildren and associated socio-demographic factors.” Clin Exp Optom 2021;104(1):48–55. 1.626 djece, HRR tablice. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32285548/
  3. Jeong YD i sur. „Global Prevalence of Congenital Color Vision Deficiency among Children and Adolescents, 1932–2022.” Ophthalmology 2025;132(12):1431–1444. Metaanaliza 56 istraživanja. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/40769301/
  4. Eurostat. Population on 1 January by age and sex (demo_pjan), podaci za 2025. za EU-27 i države članice. https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/demo_pjan/default/table
  5. Colour Blind Awareness. „Colour blindness.” https://www.colourblindawareness.org/colour-blindness/
  6. W3C. Web Content Accessibility Guidelines (WCAG) 2.2 i Understanding SC 1.4.1 Use of Color. https://www.w3.org/TR/WCAG22/ i https://www.w3.org/WAI/WCAG22/Understanding/use-of-color.html
  7. Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (Europski akt o pristupačnosti), članci 2. i 4. te Prilog I. https://eur-lex.europa.eu/eli/dir/2019/882/oj/eng
  8. Europska komisija. „European Accessibility Act.” https://commission.europa.eu/strategy-and-policy/policies/justice-and-fundamental-rights/disability/union-equality-strategy-rights-persons-disabilities-2021-2030/european-accessibility-act_en
  9. W3C Web Accessibility Initiative. „Web Accessibility Laws & Policies: European Union” (EN 301 549 i razina AA WCAG-a 2.1). https://www.w3.org/WAI/policies/european-union/
Share this post

You might also like

Two more articles worth reading while this topic is still fresh.

Videoreproduktor na web-stranici s voditeljem, jasnim titlovima pri dnu slike i transkriptom ispod

Titlovi za gluhe i nagluhe: oštećenje sluha u Europi i pristupačan video

Oštećenje sluha u Europi po državama i kako titlovi i transkripti pomažu

Ruka poseže prema velikim, dobro razmaknutim gumbima plus i minus te gumbu za potvrdu na zaslonu pametnog telefona za kupnju ulaznica

Motorička pristupačnost: tremor, veličina ciljnih površina i podaci za Europu

Tremor, artritis i motoričke teškoće u Europi te kako popraviti sitne gumbe